UMJETNA INTELIGENCIJA brzo napreduje i postaje bolja od ljudi u sve više ključnih kognitivnih sposobnosti.
Međutim, ne u svim. U novom eksperimentu objavljenom u časopisu The Journal of Creative Behavior, tim znanstvenika na čelu s Min Tang sa Sveučilišnog instituta u Schaffhausenu usporedio je različite oblike suradnje kako bi istražio može li umjetna inteligencija nadmašiti ljude u različitim aspektima kreativnosti.
Generativna umjetna inteligencija poput ChatGPT-a posljednjih je godina izazvala veliko zanimanje javnosti zahvaljujući sposobnosti da piše priče, komponira glazbu, stvara slike i osmišljava poslovne ideje. Ti sustavi funkcioniraju tako da stvaraju sadržaj na temelju obrazaca iz golemih skupova podataka, što ih čini korisnim alatima u brojnim zadacima.
Novija istraživanja pokazuju da suradnja ljudi s generativnom umjetnom inteligencijom (GAI), poput ChatGPT-a, može dovesti do kreativnijih rezultata nego kada ljudi rade sami.
Međutim, postavlja se pitanje zadržava li AI tu kreativnu prednost kada ljudi imaju pristup drugim izvorima informacija, primjerice drugim osobama ili internetu.
Kako bi dobili odgovor na to pitanje, znanstvenici su angažirali 202 studenta poslovnih i srodnih studija iz Njemačke te ih rasporedili u četiri različite skupine: u parove ljudi koji rade zajedno, pojedince koji kao izvor ideja koriste Google te u dvije skupine u kojima su sudionici surađivali s ChatGPT-om.
Svaki sudionik ili par prošao je kroz četiri kreativna zadatka: dva zadatka alternativne upotrebe predmeta (npr. osmisliti neobične načine korištenja vilice ili hlača), jedan zadatak zamišljanja posljedica određenih zbivanja (zamišljanje svijeta bez hrane) te jedan zadatak kreativnog rješavanja problema (nalaženje rješenja za problem gladi iz prethodnog zadatka).
Prije i nakon zadataka sudionici su ispunjavali upitnike o vlastitom kreativnom samopouzdanju i percepciji suradnje s osobom, odnosno alatom.
Posebno je zanimljivo to što su njihove odgovore ocjenjivali i ljudski suci i automatizirani sustav utemeljen na velikom jezičnom modelu.
Rezultati su pokazali jasnu prednost ljudske suradnje kada je riječ o divergentnom mišljenju – sposobnosti generiranja velikog broja originalnih i neočekivanih ideja. U svim divergentnim zadacima parovi ljudi dobivali su bolje ocjene ljudskih sudaca nego sudionici koji su koristili Google ili ChatGPT.
Najveća razlika uočena je u zadatku s vilicom, u kojem su ljudski parovi značajno nadmašili sve ostale skupine. Iako su ChatGPT i Google pomogli sudionicima da brzo dođu do brojnih ideja, te ideje nisu bile jednako kreativne ni neočekivane kao u ljudskim parovima.
Jedan od važnih nalaza istraživanja jest da su nakon dovršetka zadataka jedino ljudski parovi izvijestili o porastu kreativnog samopouzdanja, što ukazuje na to da suradnja s drugom osobom ne samo da potiče originalnije ideje nego također povećava osobni osjećaj kreativnosti.
Oni koji su radili s ChatGPT-om ili Googleom nisu doživjeli sličan učinak.
Zanimljivo je i to da su sudionici koji su koristili Google sebe još uvijek doživljavali kao glavne tvorce ideja, dok su oni koji su radili s ChatGPT-om imali dojam da većinu kreativnog posla obavlja AI.
Automatizirani sustav za ocjenjivanje u početku je davao više ocjene kreativnosti za ideje nastale uz pomoć ChatGPT-a nego za one koje su nastale u ljudskim parovima, što je bilo suprotno procjeni ljudskih sudaca.
No, daljnja analiza pokazala je da je ovaj rezultat bio posljedica tzv. elaboracijske pristranosti – sklonosti algoritama da dulje i detaljnije odgovore automatski procjenjuju kao kreativnije, iako oni ne moraju nužno biti originalni.
Nakon što su znanstvenici korigirali ovu pristranost, prednost ChatGPT-a potpuno je nestala.
Ovaj nalaz dovodi u pitanje pouzdanost trenutno postojećih AI alata za ocjenjivanje kreativnosti, posebno u jezicima i kontekstima na kojima nisu temeljito trenirani.
Studija je bila usredotočena na divergentno mišljenje, u kojem su bili važni originalnost i neobičnost, a ne na konvergentne zadatke u kojima se traži usmjeravanje ideja prema korisnim rješenjima.
Zanimljivo je da nije pronađena značajna razlika između različitih grupa u kreativnom rješavanju problema, što sugerira da AI alati mogu biti jednako korisni kao i ljudi kada se radi o razvijanju konkretnih rješenja iz već postojećih ideja.
Iako rezultati ove studije jasno pokazuju prednost ljudske suradnje u stvaranju originalnih ideja, umjetna inteligencija danas već nadmašuje ljude u nizu područja.
Primjerice, generativni modeli poput GPT-4 mogu u djeliću sekunde obraditi goleme količine informacija, generirati velik broj prijedloga i automatizirati zadatke poput pisanja, analize ili dizajna.
Meta-analiza 28 različitih studija pokazala je da kombinacija ljudi i AI-a povećava kreativnost.
Druga istraživanja pokazuju da AI može značajno poboljšati kreativni učinak pisaca koji imaju niže početne sposobnosti te povećati originalnost i užitak čitanja, iako rezultati često postaju slični jer AI radi unutar obrazaca koje poznaje.
Prednosti AI-a posebno dolaze do izražaja u zadacima koji zahtijevaju brzinu, preciznost i obradu ogromne količine podataka. AI može u nekoliko sekundi pregledati tisuće znanstvenih radova i sažeti ključne nalaze, za što bi ljudima trebali tjedni rada.
U kreativnim industrijama AI se već koristi za brzo stvaranje skica logotipa, pisanje osnovnih verzija scenarija ili komponiranje glazbenih tema, što ljudima ostavlja više vremena za završnu obradu i estetske odluke.
Također, u procesima rafiniranja postojećih ideja – primjerice, pri oblikovanju konačnih marketinških slogana – AI se pokazuje kao učinkovit partner jer može brzo predložiti mnoge varijacije na istu temu, od kojih ljudi zatim biraju najbolje.
Međutim, umjetna inteligencija ima i jasne slabosti. Nedostaje joj sposobnost razumijevanja emocija, empatije i istinske namjere – ključnih elemenata ljudske kreativnosti, osobito u umjetnosti i društvenim interakcijama.
AI često replicira već naučene obrasce, što ograničava sposobnost pravog eksperimentiranja i rizika. Studije su pokazale da korištenje AI-a može povećati predvidljivost i smanjiti raznolikost ideja jer se on oslanja na ujednačene statističke veze u podacima.
Konačno, postoje i etički izazovi – umjetna inteligencija može reproducirati stilove umjetnika bez njihove dozvole, a zbog načina treniranja može u radove unijeti i nesvjesne pristranosti.