Indijski monsun ove je godine podivljao. Polovica zemlje bori se s poplavama nakon nezapamćenih pljuskova, a savezna država Punjab suočava se s najgorim poplavama još od 1988. godine, piše BBC.
Prema podacima Indijskog meteorološkog odjela (IMD), neki dijelovi Punjaba, Haryane i Rajasthana zabilježili su u samo 24 sata količinu kiše koja je za više od 1000% premašila uobičajene vrijednosti. Između 28. kolovoza i 3. rujna, količina oborina u sjeverozapadnoj Indiji bila je 180% iznad prosjeka, a na jugu 73%. Obilne kiše, koje su uzrokovale smrtonosna klizišta i poplave diljem zemlje, potopivši sela i gradove, nastavit će se i ovog tjedna. No, postavlja se pitanje - zašto su padaline postale tako intenzivne?
Klimatska kriza iz temelja mijenja ponašanje monsuna. Znanstvenici ističu da je jedna od ključnih promjena znatno veća količina vlage u zraku, kako iz Indijskog oceana tako i iz Arapskog mora, što je izravna posljedica toplije klime. U prošlosti su monsunske kiše bile stabilne i ravnomjerno raspoređene tijekom četiri mjeseca, no meteorolozi sada primjećuju novi obrazac: nakon dugih sušnih razdoblja slijede ekstremno jake kiše koncentrirane na malom području u vrlo kratkom vremenu. Taj fenomen, poznat kao provala oblaka, sve je češći u planinskim regijama, gdje masivni oblaci puni vlage udaraju u brda i uzrokuju katastrofe, kao što se dogodilo u himalajskim državama Uttarakhand, Kašmiru i Himachal Pradeshu početkom kolovoza.
Tijekom kolovoza, dugotrajne i iznimno jake kiše danima su pogađale države poput Punjaba i Haryane. Meteorolozi objašnjavaju da je to uglavnom posljedica interakcije između postojećeg monsunskog sustava i takozvanih zapadnih smetnji - sustava niskog tlaka koji potječe iz mediteranske regije. Kada se hladni zrak iz gornjih slojeva atmosfere, koji nose zapadne smetnje, sudari s toplijim i vlažnim zrakom monsuna u nižim slojevima, dolazi do intenzivnih vremenskih nepogoda.
"To je rezultat rijetkog 'atmosferskog tanga' između monsuna i zapadne smetnje", rekao je Akshay Deoras, znanstveni istraživač s odjela za meteorologiju na Sveučilištu Reading u Velikoj Britaniji. "Zamislite monsun kao napunjeni vodeni pištolj, a zapadne smetnje kao okidač", objasnio je, dodavši da je taj okidač povučen svom snagom. IMD je potvrdio da je sudar ova dva sustava glavni uzrok ekstremnih padalina. "Takve interakcije tijekom vrhunca monsunske sezone su neuobičajene jer se zapadne smetnje obično povlače prema sjeveru u to vrijeme", istaknuo je Deoras.
Zašto je ove godine bilo drugačije?
Znanstvenici to pripisuju mlaznim strujama - brzim zračnim strujama u gornjoj atmosferi. Globalno zatopljenje čini ih sve "valovitijima", što znači da njihov put postaje nestabilan i utječe na druge vremenske sustave. Studije su pokazale da upravo takve mlazne struje uzrokuju ekstremne vremenske događaje diljem svijeta, a u Indiji su suptropsku mlaznu struju gurnule neuobičajeno južno.
"To je živopisan podsjetnik na to kako globalni obrasci vjetra mogu pojačati lokalnu dinamiku monsuna, pretvarajući monsun u kaos, rijeke u bijesne bujice, a Himalaju u groblje", zaključio je Deoras.
Iako su ekstremne padaline glavni uzrok poplava, i drugi čimbenici igraju važnu ulogu, posebno kada je riječ o bujičnim poplavama i klizištima. Mnogi dijelovi sjeverne Indije i Pakistana doživjeli su razorne poplave čak i bez značajnih kiša.
Znanstvenici kao moguće uzroke navode pucanje ledenjačkih jezera zbog brzog otapanja ledenjaka, otjecanje podzemnih jezera te klizišta koja blokiraju rijeke. Iako se točni uzroci još utvrđuju, stručnjaci se slažu da planine postaju nestabilne zbog otapanja ledenjaka, snijega i permafrosta - trajno smrznutog tla. Led i snijeg djeluju kao cement koji drži planinske padine stabilnima.
Dodatni problem stvaraju kiše koje sada padaju na višim nadmorskim visinama gdje je nekada padao samo snijeg, što dodatno destabilizira tlo. "Vidimo kako se cijela snježna polja tope u roku od dan-dva kada na njih padne kiša, a ogromna količina vode juri nizbrdo kao poplave", rekao je Jakob Steiner, geoznanstvenik sa Sveučilišta u Grazu.
Sve ove prirodne faktore dodatno pogoršavaju ljudske aktivnosti. Naselja su se proširila na riječne tokove i poplavne ravnice, blokirajući prirodni put vode. Nekontrolirani razvoj infrastrukture poput autocesta, tunela i hidroelektrana dodatno slabi planine. Unatoč upozorenjima o iznadprosječnim padalinama, na mnogim mjestima riječni nasipi i odvodni kanali nisu popravljeni, dok plastični otpad začepljuje vodotoke. Stručnjaci upozoravaju da se ti problemi moraju hitno riješiti kako bi se gubici i šteta od budućih poplava sveli na minimum.