Dok su ulice Los Angelesa već danima ispunjene zvukovima prosvjeda, jedan vizualni simbol posebno odskače: zelena, bijela i crvena zastava Meksika.
Iako bi se moglo činiti kontradiktornim da američki građani prosvjeduju s meksičkom zastavom u rukama, upravo taj čin postao je središnji motiv najnovijih demonstracija protiv imigracijske politike američkog predsjednika Donalda Trumpa.
Neredi u Los Angelesu započeli su nakon što su pripadnici ICE-a (Immigration and Customs Enforcement) upali u više tekstilnih tvornica u središtu grada i uhitili najmanje 118 osoba.
Prosvjedi su se vrlo brzo proširili na područja poput Comptona i Paramouta, a zbog sve većih napetosti predsjednik Trump poslao je 2000 pripadnika Nacionalne garde i marinaca, što je izazvalo burnu reakciju demokratskog guvernera Kalifornije Gavina Newsoma.
On je taj potez nazvao "ozbiljnim kršenjem suvereniteta" te pozvao Bijelu kuću da hitno opozove zapovijed i vrati kontrolu nad gardom državi Kaliforniji.
Los Angeles je središte meksičke dijaspore u Sjedinjenim Američkim Državama — u okrugu živi više od 3.4 milijuna osoba meksičkog porijekla ili rođenih u Meksiku, više nego u bilo kojem drugom dijelu SAD-a.
Upravo iz tog konteksta proizlazi i simbolika zastave: ona za mnoge ne označava državu, nego obitelj, zajednicu i kulturološki identitet. "Zastave znače naše obitelji. Zastave znače naše zajednice. Ne radi se o nikakvoj međunarodnoj invaziji", rekao je za CNN Raul Hinojosa-Ojeda, profesor na UCLA.
Slično poručuje i Antonio Rodriguez, aktivist pokreta Brown Berets: "Mašući meksičkom zastavom pokazujemo ponos svojom kulturom i svojim obiteljima."
Unatoč tomu, prizori prosvjednika s meksičkom zastavom izazvali su ogorčenje među republikancima. "Prosvjeduju s inozemnim zastavama. To je ludilo. To nisu miroljubivi prosvjednici, to su ilegalci", izjavio je republikanski senator Markwayne Mullin za CNN.
Stephen Miller, Trumpov savjetnik za politiku, otišao je i korak dalje, tvrdeći kako se radi o "stranim državljanima koji ometaju rad savezne imigracijske službe". Slično je poručio i potpredsjednik JD Vance, koji je demonstrante na društvenim mrežama nazvao "pobunjenicima koji napadaju službenike za imigraciju mašući stranim zastavama".
I dok republikanci zastavu tumače kao simbol nepripadnosti i osporavanja američkog identiteta, mnogi sudionici prosvjeda ističu upravo suprotno. "Ja sam ponosna Amerikanka", rekla je 36-godišnja Elizabeth Torres za New York Times, "ali moram pokazati podršku i našoj meksičkoj braći i sestrama."
Korištenje meksičke zastave na prosvjedima u SAD-u nije nova pojava. Već tijekom 1990-ih, kada su građani prosvjedovali protiv kalifornijskog prijedloga zakona 187 (kojim se željelo zabraniti pristup obrazovanju i zdravstvu osobama bez dokumenata), upravo je ta zastava postala simbol otpora.
Bivši meksički ministar vanjskih poslova Jorge Castañeda ističe kako se slični prizori ponavljaju desetljećima, ali i kako su danas gotovo svi prosvjednici američki državljani. "Trebalo bi biti krajnje neodgovorno i glupo da osoba bez papira ide na takav prosvjed – odmah bi bila uhićena i deportirana", rekao je Castañeda za CNN.
Neki analitičari, poput republikanskog stratega Mikea Madrida, smatraju da korištenje strane zastave skreće fokus s pravnih i ustavnih pitanja. "To pretvara debatu o pravima u SAD-u u pitanje lojalnosti i asimilacije", napisao je u Sacramento Beeju.
No za većinu prosvjednika, poput Erica Torresa, koji je mahao zastavom ispred policije u opremi za razbijanje prosvjeda, poruka je jasna: "Podržavam svoje ljude i pokazujem odakle dolazimo."