Više od 190.000 građana ostalo je u zadnje dvije godine bez zdravstvenog osiguranja zbog zakona koji ih prisiljava da svaka tri mjeseca osobno idu na šalter. Ustavni sud još nije odlučio je li to ustavno ili nije.
Naime, sud još uvijek nije donio odluku o prijedlogu za ocjenu ustavnosti odredbi Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju zbog kojeg je veliki broj građana ostao bez osiguranja. Prema zakonu se očekuje da odluka bude donesena u roku od dvije godine. Na to će očito još pričekati, a u međuvremenu stupit će na snagu i izmjene zakona, koje problem neće riješiti do kraja.
Pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter službeno je podnijela zahtjev za ocjenu ustavnosti 29. lipnja 2023. godine. Zahtjev je podnio i Lucijan Carić, informatički stručnjak.
Radi se o odredbi Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju, koji je predložio ministar zdravstva Vili Beroš u sklopu paketa zakona koji je nazvao reformom zdravstva. Izmjene zakona stupile su na snagu 1. travnja 2023. godine, a Beroš je u međuvremenu uhićen u sklopu jedne od najvećih korupcijskih afera u zdravstvu, koja uključuje optužbe za pogodovanje u javnim nabavama u zamjenu za mito.
Tim zakonom propisano je da se nezaposlene osobe koje se ne vode u evidenciji nezaposlenih osoba Hrvatskog zavoda za zapošljavanje jednom u tri mjeseca moraju osobno javiti u HZZO kako ne bi izgubile osiguranje.
>> Gomila ljudi ostala je bez zdravstvenog. Žena dan nakon kemoterapije morala na šalter
Članak 40. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu RH propisuje da Sud mora započeti postupak po prijedlogu najkasnije u roku od godinu dana od zaprimanja, dok članak 33. određuje da bi odluka trebala biti donesena "u pravilu" u roku od najviše godinu dana od pokretanja postupka. To znači da je ukupni zakonski okvir za odlučivanje o prijedlogu za ocjenu ustavnosti najviše dvije godine.
Formulacija "u pravilu" ostavlja Sudu stanovitu slobodu, pa u praksi nije neuobičajeno da se taj rok premaši.
"Ustavni sud nije još odlučio o suglasnosti s Ustavom članka 7. stavaka 7. i 8. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju. Predmeti su u radu, pribavljena su potrebna očitovanja, tj. ustavnosudski postupak je u tijeku, a u ovom trenutku nije moguće procijeniti kada bi Ustavni sud u tim predmetima mogao donijeti odluku. Odluka Ustavnog suda bit će objavljena na mrežnoj stranici Suda čim bude donesena", stoji u odgovoru Ustavnog suda na Indexov upit.
HZZO nam je prije 8 mjeseci naveo da se do 29. lipnja 2023. oko 106.000 osoba nije javilo u zakonskom roku radi produljenja statusa osiguranja, dok je pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter tada istaknula da je od 30. lipnja 2023. do 31. svibnja 2024. iz obveznog zdravstvenog osiguranja odjavljeno više od 194.000 građana.
Jasno je da je cilj zakona bio uvesti red u sustav i s proračunskog tereta maknuti one koji više ne žive u Hrvatskoj. Iako je određene učinke postigla, reforma se na kraju svela i na gužve ispred HZZO-a.
Bitno je razlikovati osobe koje su iz sustava zdravstvenog osiguranja odjavljene jer više ne žive u Hrvatskoj od onih koje su izgubile osiguranje isključivo zato što nisu uspjele osobno doći na šalter ili nisu bile pravodobno informirane o novim obvezama.
Pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter krajem prošle godine istaknula je da je HZZO zaprimio 1991 prigovor zbog odjave iz obveznog zdravstvenog osiguranja osoba koje se nisu osobno javile u predviđenom roku, što jasno pokazuje da je najmanje toliki broj građana ostao bez prava na osiguranje iz proceduralnih razloga.
Obratili smo se HZZO-u oko ove teme. Napominju da su se osobe koje su izgubile status prijavile prema drugoj osnovi osiguranja ili uz plaćanje doprinosa za obvezno zdravstveno osiguranje. Navode da su provedeni dodatni postupci u slučajevima kada su osobe iz opravdanih razloga (npr. bolest) propustile prijaviti se HZZO-u u zakonskom roku.
Pravobraniteljica Šimonović Einwalter nam govori da nisu dobili povratnu informaciju Ustavnog suda, pojasnivši i da pravno gledano nema strogog roka zbog razloga koje smo naveli. "S obzirom na itekako velik i ozbiljan utjecaj ove obveze na ljude, stvarno je velika šteta što odluka nije donesena prije tog instruktivnog roka", pojasnila je.
"Instituciji se do sada pritužbom obratilo 147 građana, svaki sa svojom situacijom i ozbiljnim problemom, što je najveći broj pritužbi instituciji vezan za jednu izmjenu jednog zakona", govori nam, pa iznosi podatke za 2024. godinu.
"Krajem prošle godine obvezu osobnog dolaska imalo je oko 130 tisuća građana, dok je tijekom godine njih čak 13.184 izgubilo obvezno zdravstveno osiguranje zbog nedolaska, što pokazuju podaci HZZO-a koje su nam dostavili za Izvješće pučke pravobraniteljice za 2024. godinu", objasnila je.
Novi Zakon o obveznom zdravstvenom osiguranju, koji stupa na snagu 1. kolovoza 2025., donosi nekoliko važnih izmjena. HZZO poručuje da se uvode iznimke od obveze osobnog javljanja HZZO-u svaka tri mjeseca za određene skupine osiguranika.
To se odnosi na nezaposlene majke koje koriste rodiljne ili roditeljske potpore, osobe s trećim ili četvrtim stupnjem invaliditeta te one koje zbog zdravstvenih ili drugih opravdanih razloga ne mogu osobno pristupiti HZZO-u, pod uvjetom da o tome pravodobno obavijeste Zavod.
Iz HZZO-a su poručili kako je novost da osobe starije od 18 godina, koje su izgubile status redovitog učenika ili studenta i prijavile se HZZO-u u roku od 30 dana, sada moraju osobno dolaziti u HZZO jednom u tri mjeseca ako nemaju drugo osnovno osiguranje.
Pravobraniteljica ističe da zakon donosi neke pozitivne iznimke, ali i da problemi za one koji su u zadnje dvije godine izgubili osiguranje i dalje ostaju, jer ga ne mogu ponovno steći bez plaćanja, iako su nezaposleni.
"Mnogo toga nije jasno, npr. hoće li se i kako će se točno informacija o ovoj iznimci sada iskomunicirati kako bi došla do svih onih na koje se trenutno odnosi ili će se odnositi, tko će odlučivati o tome što jest ili nije opravdani razlog i hoće li se takva odluka moći osporavati", ističe.
"Također nije jasno kako će o tome da ne može doći u HZZO obavijestiti netko teško bolestan tko nema telefon niti se zna služiti e-mailom – paradoksalno, ta osoba nužno mora osobno doći u HZZO da bi ih obavijestila da ne može doći", objašnjava.
Navodi da se pokazalo da mnogi građani nisu ni znali za obvezu osobnog dolaska, iako je HZZO tada slao pisane obavijesti te stalno naglašavao da su vrlo široko informirali javnost.
"Sada je potrebno napraviti još i više, kako bi građani znali koje točno obveze imaju ili nemaju. Naposljetku, ako već postoji ova obveza, a što postaje još važnije sada kada su uvedene i iznimke, HZZO mora donositi rješenja ako odjavi osiguranika, kako bi građani imali pravo na žalbu i mogli osporavati odjavu ako su imali opravdani razlog za nedolazak", napominje.
"Kao zaključak mogu samo reći da je ovo još jedan primjer koji pokazuje kako argumentirane prijedloge koje dajemo kod pripreme i izmjena zakona treba itekako ozbiljno shvaćati i razmatrati", dodaje.