Foto: Index
"SAD plaćam račun za vodu oko 700 kuna mjesečno, a strah me pomisliti koliki ću iznos dobivati kad voda poskupi", rekla je za Index Zagrepčanka koja živi na području Donjeg grada.
Što sve treba napraviti u Zagrebu
"što se tiče gubitaka, vodoopskrba je jedan od najvećih problema u gradu Zagrebu, zbog čega smo lani na inicijativu napravili strategiju razvoja vodoopskrbe i odvodnje. Na nekim mjestima u Zagrebu imamo 100 godina stare cijevi. Nema hitnog rješenja za taj problem, već se na njemu mora sustavno raditi. Donijeli smo strategiju razvoja, no ona ovisi o financijskim sredstvima. U vodoopskrbu je potrebno uložiti milijune eura.
Nužno je regulirati tlakove u sustavu jer su negdje preveliki pa uzrokuju pucanje cijevi, dok su negdje premali. Zato planiramo izgradnju vodospremnika na Šalati i kod KBC-a Sestre milosrdnice u Vinogradskoj. U njima bi se tlakovi trebali ujednačiti.
Osim na vodospremniku, trebamo raditi i na sanaciji starih sustava, jer se danas gubi dosta vode kroz korozne cijevi. Još jedna od stvari koje se trebaju napraviti u Zagrebu je zoniranje cijelog grada te uvođenje sustava praćenja rada vodoopskrbnog sustava, kako bi se dobili svi podaci koji će se moći regulirati na daljinski", rekao nam je prof. Andročec.
No kad će se to sve raditi nije poznato, jer je za to potrebno dosta sredstava. Na pitanje kad se planira obnova vodoopskrbne mreže, iz Zagrebačkog holdinga nisu nam odgovorili.
Pitali smo ih i za novac od obveznica, no ni na to nam nisu odgovorili.
Prof. Andročec je rekao da i najbolji vodovodni sustavi u svijetu gube vodu, no ti su iznosi daleko manji. Primjera radi, naveo je Berlin, za kojeg kaže da ima odličan vodoopskrbni sustav i praćenje gubitaka koji iznose oko 12 posto, dok u Zagrebu iznose 50 posto.
"Cilj naše strategije razvoja vodoopskrbe i odvodnje grada Zagreba je da se gubici vode smanje na 20 do 25 posto", zaključio je prof. Andročec.