Sjedinjene Američke Države pojačale su svoje obavještajne aktivnosti vezane uz Grenland, čime je američki špijunski aparat postao ključan dio predsjednika Donalda Trumpa i njegove kampanje za preuzimanje tog arktičkog otoka, potvrdile su dvije osobe upoznate s operacijom za Wall Street Journal.
Pod vodstvom direktorice Nacionalne obavještajne zajednice Tulsi Gabbard, visoki dužnosnici prošlog su tjedna poslali takozvanu "poruku o prioritetnoj prikupljačkoj aktivnosti" ravnateljima vodećih obavještajnih agencija.
Naređeno im je da prikupe više informacija o grenlandskoj težnji za neovisnošću te o stavovima prema američkom iskorištavanju prirodnih resursa na otoku.
Klasificirana poruka zahtijevala je od agencija, uključujući CIA-u, Obavještajnu službu Ministarstva obrane (DIA) i NSA, da identificiraju pojedince u Grenlandu i Danskoj koji podržavaju američke ciljeve vezane uz taj teritorij. U tu svrhu mogu koristiti satelite, prisluškivanje komunikacija i agente na terenu.
Riječ je o jednoj od prvih konkretnih mjera koje je Trumpova administracija poduzela kako bi ostvarila predsjednikovu višekratno izrečenu želju da SAD preuzme kontrolu nad Grenlandom.
Ovakve poruke o prioritetnom prikupljanju koriste se kako bi se postavili ciljevi za rad obavještajnih službi, odnosno preusmjerili resursi prema strateški važnim temama, navodi WSJ. Uključivanje Grenlanda u taj režim ukazuje na ozbiljnu predanost američke administracije da osigura utjecaj na otoku koji ima status autonomne regije unutar Kraljevine Danske, inače članice NATO-a i dugogodišnje američke saveznice.
Glasnogovornik Vijeća za nacionalnu sigurnost James Hewitt nije htio komentirati obavještajne aktivnosti, ali je poručio: "Predsjednik je bio vrlo jasan,
SAD je zabrinut za sigurnost Grenlanda i Arktika."
U izjavi za medije, šefica američkih obavještajaca Tulsi Gabbard osudila je curenje informacija: "Wall Street Journal bi se trebao sramiti jer pomaže strukturama duboke države koje žele politički iskoristiti klasificirane informacije kako bi naštetile predsjedniku. Time krše zakon i ugrožavaju sigurnost i demokraciju naše nacije."
Veleposlanstvo Danske u Washingtonu odbilo je komentirati slučaj, a premijer Grenlanda zasad se nije oglasio.
Prema bivšim američkim obavještajcima, Grenland dosad nije bio predmetom značajnih špijunskih aktivnosti jer se prioritetno nadziru prijetnje, a ne saveznici. No situacija se mijenja, navodi WSJ. Od početka svog mandata Trump otvoreno izražava ambiciju da kupi, anektira ili čak, kako se neslužbeno tumači, zauzme teritorij Grenlanda, što je izazvalo ozbiljne reakcije i u Danskoj i među stanovnicima otoka.
"Grenland nam treba zbog nacionalne i međunarodne sigurnosti i radimo sa svima uključenima da ga dobijemo," poručio je Trump u obraćanju Kongresu u ožujku. "Na ovaj ili onaj način – dobit ćemo ga."
Potpredsjednik SAD-a JD Vance, tadašnji savjetnik za nacionalnu sigurnost Mike Waltz i ministar energetike Chris Wright boravili su u Grenlandu krajem ožujka, što je izazvalo bijes danskih dužnosnika i domaće javnosti.
"Takav posjet stavlja potpuno neprihvatljiv pritisak na Grenland, njegove političare i stanovništvo, ali i na Dansku," poručila je danska premijerka Mette Frederiksen za državnu televiziju uoči delegacije.
"Predsjednik Trump misli ozbiljno," dodala je. "On želi Grenland."
U intervjuu za NBC News, emitiran u nedjelju, Trump je odbio isključiti mogućnost vojnog zauzimanja otoka: "Ne isključujem ništa. Ne kažem da ćemo to napraviti, ali ništa nije isključeno. Treba nam Grenland. Tamo živi malo ljudi, mi ćemo se pobrinuti za njih, poštovat ćemo ih, ali otok nam treba."
Grenland ima bogata nalazišta rijetkih metala nužnih za proizvodnju električnih vozila, turbina na vjetar i drugih tehnologija, kao i neiskorištene zalihe nafte i plina. No eksploatacija tih resursa iznimno je logistički zahtjevna.