Foto: FAH
"U OVOM trenutku pregovori s koalicijom Hrvatska raste su gotovi", objavio je, nakon konzultacija kod Kolinde, Božo Petrov ispred zagrebačke središnjice Mosta 22. prosinca 2015., samo tri dana nakon što je izjavio da su Domoljubnoj koaliciji zatvorena i da Most pregovore nastavlja sa SDP-om.
Petrov vratio HDZ u igru
Umjesto novih izbora, jer su Mostova vrata tada, činilo se, bila zatvorena za obje velike koalicije, Petrov je odlučio vratiti HDZ u igru i s njima nastaviti pregovore. Istog dana kada je naprasno prekinuo pregovore s SDP-om, Petrov i Karamarko predali su predsjednici 78 potpisa zastupnika i dobili 24 sata vremena da odluče tko će biti mandatar.
Sljedećeg dana doznalo se da će to biti nestranački Tihomir Orešković kojeg je predložio HDZ, a s izborom se složio Most. Orešković, povratnik iz Kanade za kojeg je tada malo tko u Hrvatskoj znao predstavljen je kao stručna osoba čije je ekspertno područje gospodarstvo. Petrov i Karamarko su Oreškovića prvo predstaviti na konferenciji za medije, a navečer mu je Kolinda dala mandat i sazvala sjednicu sabora.
Orešković, čiji je slab hrvatski jezik sve iznenadio, s Pantovčaka je poručio da neće tražiti sto dana koje vlade obično imaju na raspolaganju, a njegov govor mnogi najviše pamte po tome što je hrvatske građane nazvao - građevinama. Uz zastupnike Domoljubne koalicije, potpise za Oreškovića dali su i dva zastupnika stranke Milan Bandić 365 - Sandra Perković i Miodrag Demo, te manjinski zastupnici Mirko Rašković i Ermina Prljaskaj Lekaj.
I prije prve sjednice Vlade - prva afera
Na drugoj konstituirajućoj sjednici Sabora 28. prosinca (prva se održala 3. prosinca, no na njoj zastupnici nisu uspjeli izabrati predsjednika Sabora pa je trajala je samo 20-ak minuta), za dužnost predsjednika Sabora izabran je HDZ-ov Željko Reiner. Nešto manje od mjesec dana kasnije, 22. siječnja na novoj sjednici Sabora izglasano je povjerenje vladi Tihomira Oreškovića s 83 glasova 'za', pet suzdržanih i 61 'protiv.
Prije nego što je vlada uopće uspjela održati prvu sjednicu izbila je velika afera vezana uz ministra branitelja Miju Crnoju. HDZ-ov ministar je, naime, prijavio da živi na adresi Gradna 85G, no Index je otkrio da se na toj adresi nalazi samo straćara.
Otkrilo se i da je Grad Samobor zemljište u tom gradu Crnoji ustupio kako bi ovaj kao branitelj tamo izgradio kuću što ovaj nije učinio, iako je u ugovoru postojao takav uvjet. Sve je završilo Crnojinom ostavkom koji je ostao zapamćen kao ministar s najkraćim stažem u hrvatskoj političkoj povijesti.
Umjesto reformi ustaštvo
No Crnoja nije bio jedini ministar u Oreškovićevoj vladi uz kojeg su se lijepile afere. Za ministra kulture Zlatka Hasanbegovića, također iz kvote HDZ-a, ubrzo se doznalo da je u mlađim danima davao izjave u kojima je relativizirao fašizam, veličao ustaštvo, i hvalio zloglasnu Handžar diviziju.
Hasanbegovićeve su kompetencije za vođenje resora kulture i radikalno ekstremističke stavove mnogi doveli u pitanje pa je pokrenuta i inicijativa djelatnika u kulturi Kulturnjaci 2016. za njegovu smjenu, a sve je kulminiralo otkrićem tjednika Novosti koji je objavio fotografiju Hasanbegovića s ustaškom kapom. Unatoč svemu, Hasanbegović do danas nije odstupio, a strani mediji još uvijek pišu o njegovom veličanju ustaštva.
Osim afera, HDZ-ovu i MOST-ovu vladu je obilježila i neefikasnost. U dva mjeseca donijeli su, naime, samo dva zakona, unatoč tome što su reforme bile temelj njihova programa. Prije mjesec dana počeli su i problemi s kvorumom u Saboru.
Vladajući, naime, tri tjedna zaredom nisu mogli skupiti kvorum pa slijedom toga ni izglasati nijedan zakon, a zbog toga su ostavke podnijeli potpredsjednici saborskog Kluba HDZ-a Gordan Jandroković i Davorin Mlakar. Od najavljenih reformi dosad nisu ostvarili gotovo ništa, ali su se MOST i HDZ zato neprestano prepucavali i prebacivali krivnju s jednih na druge, a svađe su često završavale osobnim obračunima.
Presudit će im Konzultantica?
Upravo je Most prvi prozvao prvog potpredsjednika vlade i predsjednika HDZ-a Tomislava Karamarka zbog njegovih prijateljskih veza s Jozom Petrovićem, konzultantom mađarske naftne kompanije MOL s kojim je Hrvatska u međunarodnom sporu zbog sumnje na nezakonito preuzimanje INA-e.
U najveću aferu ove vlade Karamarkova veza s Petrovićem i MOL-om pretvorila se kad je tjednik Nacional objavio da je Karamarkova supruga Ana Karamarko preko svoje tvrtke Drimia obavljala konzultantske usluge za Petrovića i tako uprihodila najmanje pola milijuna kuna. Petrović je upravo u vrijeme kada je angažirao Anu Karamarko dobio mjesečnu povišicu u točnom iznosu koliko je plaćao Karamarkovu suprugu. Istovremeno se Karamarko sa svoje pozicije u Vladi zauzimao za prekidanje arbitraže s MOL-om.
Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa zbog toga je protiv Karamarka odlučilo pokrenuti postupak, a afera Konzultantica ozbiljno je uzdrmala odnose između Mosta i HDZ-a. Oporba je u Saboru pokrenula Karamarkov opoziv, a Božo Petrov jučer je objavio da će se Mostovci i na današnjoj sjednici Vlade izjasniti protiv Karamarka te da će to isto učiniti, ako Karamarko prije toga ne ode s funkcije potpredsjednika Vlade, to isto učiniti i na glasanju u Saboru.
HDZ je objavio da se neće odreći Karamarka pa se sve više nagađa o tome je suradnja između Mosta i HDZ-a, kako su je tu koaliciju Petrov volio nazivati, blizu svom kraju. Kako sada stvari stoje, čini se da je samo pitanje vremena kada će Hrvatska na nove izbore.