FOTO: 123rf
Budući da se u najavi, uz oceane, spominju podaci koje su prikupili svemirski teleskop Hubble te letjelica Cassini, krenula su nagađanja da bi se konferencija mogla odnositi na Jupiterov mjesec Europu ili na Saturnov Enkelad na kojima ispod ledene kore najvjerojatnije postoje golemi oceani.
Na službenoj stranici agencije piše da će nova otkrića pomoći u budućim istraživanjima tijela na kojima postoje oceani, kako misiji Europa Clipper čije je lansiranje planirano za 2020., tako i široj potrazi za vanzemaljskim životom.
Navedena dva mjeseca već su ranije bili ponajbolji kandidati za postojanje života u Sunčevom sustavu. Danas se smatra da bi tekuće vode moglo biti na pet tijela u Sunčevom sustavu – na Marsu, Europi, Enkeladu, Ganimedu i Ceresu.
Najizgledniji kandidat je Europa
Kako smo već pisali na Indexu, NASA je u rujnu 2016. objavila snimke teleskopa Hubble koje su pokazale da bi na Jupiterovu mjesecu Europi, ispod kilometrima debele ledene površine, mogao postojati golemi ocean s uvjetima povoljnim za život.
Istraživanja su otkrila da na Europi kroz pukotine u ledu u atmosferu izbijaju golemi vodoskoci vode i leda. Europa je jedan od četiri Jupiterova galilejanska mjeseca, a prema nekim procjenama na njoj bi moglo biti više vode nego na cijeloj Zemlji.
Znanstvenici se nadaju da bi neka buduća letjelica u vodoskocima Europe možda mogla naći organske kemikalije ili možda čak znakove života bez da mora bušiti kroz kilometre leda. Štoviše, moguće je da za tako nešto ne bi morala čak ni slijetati na njegovu ledenu površinu.
Budući da NASA planira lansiranje misije koja bi na Europi tražila život već 2020., za očekivati je da bi se večerašnja otkrića mogla odnositi upravo na taj mjesec. NASA-i zasigurno treba vjetra u leđa koji je značajno oslabio s dolaskom antiznanstvenog predsjednika Donalda Trumpa na vlast.
I Enkelad je u igri
Dobar kandidat za astrobiološka istraživanja također je i Saturnov mjesec Enkelad. U travnju 2014. planetarni znanstvenici objavili su da su otkrili da u području južnog pola Saturnova mjeseca Enkelada, pod debelom smrznutom korom leži ocean tekuće vode u kojem možda ima života. NASA-ina letjelica Cassini otkrila je da na tom tijelu ukupnog promjera oko 500 kilometara, s kamenom jezgom od oko 200 km, gejziri u svemir izbacuju velike količine vodene pare i leda.
Analize iz 2014. pokazale su da je izvor te vode ocean dubok 10-ak kilometara, slično kao na Zemlji. On se proteže većim dijelom južne hemisfere Enkelada, a prekriven je ledenom korom debelom 30 do 40 km. Za sada nije jasno da li sa svih strana okružuje cijeli Mjesec.
Zbog velike udaljenosti od Sunca, temperature na površini Enkelada i Europe mnogo su niže od nule. Međutim, divovski planeti oko kojih kruže svojom golemom gravitacijom masiraju njihove unutrašnjosti pa se pretpostavlja da, zahvaljujući trenju, temperatura ispod debele ledene kore raste iznad nule.