Evo kako žive Španjolci, a kako Hrvati

Foto: Shutterstock

SPORTSKA natjecanja između nacionalnih reprezentacija imaju posebnu čar, koje nema u natjecanjima između klubova. Atmosfera je "nabijenija", interesantnija širem krugu ljudi, a uz standardne sportske analize o kvaliteti igrača, taktici i dosadašnjim rezultatima nerijetko se u razgovoru uspoređuju i države.

Stoga je zanimljivo analizirati zemlje koje se natječu sa šireg spektra osim sportskog, iako i ekonomski aspekt, blagostanje i razina razvoja imaju utjecaja na sport. Najuspješniji klubovi imaju velike količine novaca i dolaze iz država u kojima mogu "prikupiti" te novce. Uspješnost u sportovima, pa tako i u nogometu, na individualnoj je razini rezultat umijeća i fizičke spreme, ali na makrorazini država ima određenu povezanost sa snagom ekonomije.

Imajući to na umu, zanimljivo je usporediti Španjolsku i Hrvatsku ususret današnjoj utakmici. Na kraju se mogu usporediti i izdvajanja za sport same države, od središnje do lokalne razine, i uvidjeti razliku u "nacionalnim proračunima" s kojima barataju sportaši u svakoj državi.

Veće plaće u Španjolskoj, ali i veća nezaposlenost

Španjolska je razvijenija i bogatija od Hrvatske, to nije sporno. Ali svejedno između njih postoje brojne sličnosti, pa čak u nekim stvarima Hrvatska izgleda kao bolja država za život. Gledajući samo BDP kao opći pokazatelj gospodarskog stanja, Španjolska je 2022. bila na 86 posto prosjeka EU, a Hrvatska na 73 posto. Prošle godine se to malo promijenilo jer je Hrvatska imala veći rast BDP-a i od Španjolske i od prosjeka EU, ali to je neznatno promijenilo odnos.

Prosječna neto plaća u Španjolskoj prema zadnjim podacima iznosi oko 1910 eura neto, a u Hrvatskoj 1326 eura. Prema troškovima za poslodavce po satu rada radnika u 2023. Hrvatska jako zaostaje, s 14,4 eura u odnosu na 24,6 eura u Španjolskoj.

Plaće u Španjolskoj su veće nego u Italiji, ali zemlja ima visoku razinu nezaposlenosti od 11.7 posto. Posebno je loša situacija mladih na tržištu rada, jer Španjolska ima najveću stopu nezaposlenosti mladih u EU od 26.5 posto. Stopa nezaposlenosti u Hrvatskoj iznosi 5.3 posto, a mladih 17.9 posto. To je još iznad prosjeka EU, ali ni blizu katastrofalno kao što je bilo u periodu 2008.-2015.

Hrvatska je jeftinija, manja je opasnost od siromaštva

I Španjolska i Hrvatska su izrazito turistički orijentirane države, a u obje oko 12 posto (u Hrvatskoj 11.9 posto) zaposlenih radi direktno u turizmu. Taj postotak je zapravo procjena na temelju ostalih podataka, jer ne postoji djelatnost koja se klasificira pod nazivom "Turizam", nego se radi o više različitih djelatnosti koje su ovisne o turističkim dolascima.

Bez obzira na to koliko turizmi Španjolske i Hrvatske bili slični, postoji jedna velika razlika. Hrvatska je država s najvećim udjelom apartmana u ukupnom turističkom smještaju od svih država EU, dok Španjolska ima, uvjetno rečeno, "zdraviji" miks apartmana, hotela i kampova.

Cijene u Španjolskoj su puno bliže prosjeku EU (96.3 posto prosjeka 2022.) nego u Hrvatskoj (73.5 posto prosjeka EU). Ali razlikuje se struktura potrošnje pa stanovnici Španjolske veći dio kućnog proračuna izdvajaju za troškove komunalija (el. energija, voda, plin itd.).

Nakon što se sve uzme u obzir, u konačnici je ipak više stanovnika Španjolske u riziku od siromaštva nego Hrvatske. U Hrvatskoj svaki peti stanovnik (20.7 posto), a Španjolskoj svaki četvrti (26.5 posto).

Važnost industrije pada desetljećima u obje države

Opadanje važnosti proizvodne industrije je još jedna zajednička točka dvije države. Za Španjolsku se ne može reći da nije industrijalizirana država, jer je 2022. izvozila više od 8 tisuća eura po stanovniku, i to najviše automobile, farmaceutske proizvode i strojeve.

Hrvatska u tome pogledu definitivno zaostaje, s između 6.5 i 7 tisuća eura vrijednosti izvoza proizvoda po stanovniku 2022., ali dobrom strukturom u kojoj dominiraju strojevi, farmaceutski proizvodi, proizvodi od metala i naftne prerađevine. 

Rast turizma je toliko snažan u obje države da umanjuje važnost proizvodne industrije. Ukupna dodana vrijednost industrijske proizvodnje je u Hrvatskoj 1994. iznosila 18.36 posto BDP-a, a u Španjolskoj 16.3 posto. Desetljećima taj postotak pada, pa je za Hrvatsku 2021. iznosio 11.75 posto, a Španjolsku 11.4 posto.

Razvijenije države mogu više ulagati u sport

Bogatije države mogu više ulagati u sport. Stanovništvo više posjećuje stadione, troši na navijačke rekvizite, karte su skuplje i općenito klubovi mogu više zarađivati. Ali snaga gospodarstva utječe ne samo na plaće nego i na porezne prihode, iz kojih se financiraju sportske aktivnosti za mlade, javni sportski tereni, subvencioniraju klubovi i gradi sportska infrastruktura.

Španjolska je 2022. izdvojila 6 milijardi eura za sport i rekreaciju, što je treći najveći iznos u EU. To se odnosi samo na proračunske troškove lokalnih, regionalnih i središnjih državnih vlasti, ne na privatne troškove. Veće izdvajanje za sport imaju samo Njemačka i Francuska. To je oko 0.4 posto BDP-a Španjolske, ili 125 eura po stanovniku.

Hrvatska je od lokalne do središnje državne vlasti potrošila 258 milijuna eura, što je gledano postotkom BDP-a jednako Španjolskoj (0.4 posto), ali izraženo po glavi stanovnika iznosi tek 67 eura. Pojednostavljeno, Španjolska i Hrvatska kao države podjednako investiraju u sport (0.4 posto BDP-a), ali zbog toga što Španjolska ima jače gospodarstvo, njeno je izdvajanje veće za 58 eura po stanovniku.

Komentare možete pogledati na ovom linku.

Pročitajte više

 
Komentare možete pogledati na ovom linku.