Uskoro je ruska vojna parada. Svijet sa strepnjom očekuje Putinov govor

Foto: Epa

PRIBLIŽAVA se veliki ruski dan, kad se slavi pobjeda nad nacizmom u Drugom svjetskom ratu. Dan pobjede obilježava se 9. svibnja velikom paradom na Crvenom trgu u Moskvi. 

Teorija o tome što bi se sve moglo dogoditi na taj dan, odnosno do tog dana je više. One se, okvirno rečeno, kreću od toga da bi Putin rat mogao završiti do ovog datuma pa do toga da bi tek onda mogla početi totalna mobilizacija i ofenziva na Ukrajinu.

Orban rekao Papi da invazija završava do 9. svibnja?

Papa Franjo je rekao da mu je mađarski premijer Viktor Orban prilikom nedavnog sastanka krajem travnja kazao da ruski predsjednik Vladimir Putin planira završiti invaziju Ukrajine 9. svibnja. Papa je to rekao u velikom intervjuu za Corriere della Serra.

>>Papa: Orban mi je rekao da Putin planira završiti rat 9. svibnja

"Orban mi je, kad smo se sreli, rekao da Rusi imaju plan i da će sve biti gotovo 9. svibnja. To bi također objasnilo brzinu kojom sve eskalira ovih dana. Jer više nije u pitanju samo Donbas nego i Krim i Odesa, odnosno zauzimanje ukrajinskih luka na Crnom moru", rekao je Papa. 

S druge strane, neki zapadni dužnosnici govore kako bi Putin, koji trenutnu invaziju na Ukrajinu naziva "specijalnom vojnom operacijom", mogao tog 9. svibnja objaviti rat i pokrenuti opću mobilizaciju.

Rusi negiraju mogućnost objave rata

"Mislim da će pokušati prijeći iz svoje specijalne operacije u rat", rekao je britanski ministar obrane Ben Wallace prošlog tjedna za LBC Radio. Wallace je dodao kako ga "ne bi iznenadilo da 9. svibnja Putin izjavi da je sada u ratu sa svjetskim nacistima i da mora masovno mobilizirati Ruse".

>>Putinov glasnogovornik: Nema šanse da Ukrajini objavimo rat na Dan pobjede

Takve konstrukcije Rusi odbijaju. Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov rekao je da nema šanse da ruski predsjednik Vladimir Putin objavi rat Ukrajini 9. svibnja, na Dan pobjede Rusije, odbacivši te izvještaje kao "besmislice".

Na pitanje CNN-a na redovnom konferencijskom pozivu kolike su šanse da Putin objavi rat na Dan pobjede, Peskov je rekao "nikakve" i dodao: "Ovo je glupost." Peskov je također odbacio izvješća da bi Putin mogao iskoristiti Dan pobjede za najavu mobilizacije u zemlji.

Napad na Moldaviju?

Ugledni The Times objavio je da bi Rusija mogla pokušati invaziju na Moldaviju do 9. svibnja. Tog bi datuma predsjednik Vladimir Putin mogao objaviti priznanje neovisnosti Transnistrije, što bi proširilo rat na još jednu državu te otvorilo novi front prema Ukrajini.

"Vjerujemo da je Kremlj već donio odluku o napadu na Moldaviju. Sudbina Moldavije je presudna. Ako Rusi počnu preuzimati kontrolu, mi ćemo, vojno, biti lakša meta, a prijetnja Ukrajini bit će egzistencijalna", rekao je ukrajinski izvor za ugledni The Times, a prenosi Ukrinform.net.

 

I dok se o svemu ovome nagađa, u Moskvi traju velike pripreme za Dan pobjede. Rusija je na ulice Moskve izvela svu silu naoružanja, od tenkova preko raketnih bacača, oklopnih vozila i drugog oružja. Sve to građani razgledavaju.

Kako pišu mediji, ove godine Kremlj obećava paradu s oko 11.000 vojnika, 62 zrakoplova i 15 helikoptera. Osam MiG-ova 29 formirat će slovo Z, simbol koji su usvojili pristaše ruske invazije na Ukrajinu.

Zaustavljanje nacističkog stroja kod Rusa budi osjećaj ponosa

Što je ustvari Dan pobjede i zašto se slavi? Slavi se povodom potpisivanja njemačke predaje u noći s 8. na 9. svibnja 1945. godine. Sovjetska vlada objavila je pobjedu 9. svibnja, jutro nakon ceremonije potpisivanja. 

U Drugom svjetskom ratu poginulo je čak 10.6 milijuna sovjetskih vojnika te 16 milijuna civila, bilo od izravnog ratnog djelovanja ili od posljedica gladi ili bolesti izazvanih ratnim stanjem u Sovjetskom Savezu.

Njemačka je napala Sovjetski Savez 1941. te je pune četiri godine Sovjetski Savez odbijao ofenzive Osovine. Posebno su znamenite bitka za Staljingrad i bitka kod Kurska, kao i uspješno zadržavanje vojnika Wehrmachta kod Lenjingrada i Moskve. 

Takvi obrambeni ratni napori, kao što smo napisali, doveli su do milijunskih ruskih žrtava. No i ruska srljanja u protuofenzivama također su dovela do katastrofalnih Staljinovih gubitaka. Najznamenitija je tu bitka za Harkiv u kojoj su Sovjeti izgubili 280.000 vojnika.

Razloge zašto su Sovjeti u povijesti gubili toliko vojnika u vojnim sukobima Index je napose obradio u vojno-povijesnoj analizi koju možete pročitati OVDJE. Ono što je sigurno jest da su toliki gubici i općenito činjenica da je zaustavljen nacistički ratni stroj kod Sovjeta, kasnije Rusa, stvorili snažan osjećaj ponosa, koji se ispoljava na Danu pobjede.

Unatoč tome, Dan pobjede postao je neradni dan tek 1965. godine i to samo u nekim sovjetskim republikama. Tek 1990.-ih počele su godišnje proslave njemačke kapitulacije. Uveo ih je tadašnji predsjednik Boris Jeljcin. 

Uz slabljenje komunizma jača ruski nacionalizam

Pod Putinom se, pak, uz Dan pobjede svake godine okuplja po stotine tisuća Rusa kako bi promatralo vojno osoblje kako maršira uz tenkove i projektile. Dolaskom Putina na vlast ruska vlada počela je promicati ratnu matricu, a državni praznici i komemoracije postali su izvor nacionalnog samopoštovanja.

Profesor na Sveučilištu Washington James V. Wertsch za Oxford University Press još prije ruskog napada na Ukrajinu napisao je kako Dan pobjede nije samo prošlost već je tu riječ o nacionalnom identitetu.

"Kako se mijenjao identitetski projekt, mijenjalo se i sjećanje na rat. U godinama neposredno nakon 1945. godine nije bilo nešto usmjerene pažnje prema Danu pobjede. Zemlja je bila zauzeta ispunjavanjem svoje globalne ideološke misije oko marksizma, ali i oko popravka ogromne štete koju je pretrpjela u ratu. 

No, do kraja 1980-ih, sve slabija legitimnost komunističke ideologije navela je vlasti da traže druge načine za mobilizaciju stanovništva i, u tom kontekstu, sve su se više okretale ruskom nacionalizmu. Između ostalog, to je zahtijevalo novu upotrebljivu prošlost, dajući novo značenje aforizmu: "Ništa nije tako nepredvidivo kao prošlost Rusije", njegove su riječi.

"Kremlj je monopolizirao svoje nasljeđe"

Također, prije ove invazije, točnije 2020. godine ruski politički analitičar Anton Barbašin rekao je za CNBS zašto Kremlju toliko znači Dan pobjede i pripadajuća mu vojna parada Crvenim trgom u Moskvi.

"Pobjeda nad nacističkom Njemačkom daleko je najveći i najznačajniji povijesni događaj za suvremenu Rusiju. Za Kremlj je to najučinkovitiji način ujedinjavanja različitih naroda Rusije, koristi se za legitimiranje vanjskopolitičkih težnji Kremlja. U posljednjem desetljeću njegova se važnost samo povećala jer je Kremlj sve više monopolizirao svoje naslijeđe", rekao je.

Što Dan pobjede znači ove godine za Rusiju? Iako Rusija, kako smo napisali na početku ovoga teksta, takvo što negira, mogućnost obznanjivanja rata nije nerealna.

"Putin ima mnogo opcija na stolu. Objava rata je najteži scenarij. Druga opcija za Putina je donošenje ruskog zakona o mobilizaciji, koji može poslužiti za početak opće ili djelomične vojne mobilizacije "u slučajevima agresije na Rusku Federaciju ili izravne prijetnje agresijom, izbijanja oružanih sukoba usmjerenih protiv Ruske Federacije", rekao je analitičar Oleg Ignatov za CNN.

Mobilizacija je rizik za Putina

Ipak, i tu se radi o riziku za Putina.

"Mijenja se tu cijeli narativ Kremlja. Potez je to koji bi natjerao Putina da prizna da invazija na Ukrajinu nije išla po planu. Potpuna mobilizacija također bi mogla oštetiti rusko gospodarstvo", rekao je.

"To bi moglo umanjiti potporu Putinu kod kuće, budući da neki Rusi podržavaju invaziju na Ukrajinu, ali se ne žele osobno boriti. Ako proglasi punu mobilizaciju, nekima se to ne bi svidjelo", rekao je Ignatov.

"Putin bi također mogao uvesti izvanredno stanje u Rusiji, suspendirati izbore i dodatno koncentrirati vlast u svojim rukama. Time bi se nametnula pravila poput ograničenja napuštanja zemlje muškarcima koji su u dobi za borbu, što bi se također moglo pokazati nepopularnim", dodao je.

I analitičar New York Timesa Valery Dzutsati, inače profesor na Sveučilištu Kansas, smatra da je velika nepoznanica što očekivati na ovaj dan. "Kratak odgovor bi bio taj da nitko ne zna što će se dogoditi 9. svibnja. Objava masovne mobilizacije ili sveobuhvatnog rata mogla bi se pokazati duboko nepopularnom među Rusima", rekao je profesor Dzutsati.

Predvidio je da će Putin uzeti "najsigurniju moguću opciju" i proglasiti preliminarnu pobjedu temeljem teritorija koji je Rusija već zauzela u regiji Donbas na istoku Ukrajine.

Očekuje se i bitan Putinov govor

Pitanje je i kakav bi govor mogao održati Putin. Autor The Atlantica Tom Nichols piše kako će ove godine svijet pažljivo slušati Putinov govor.

"Rusija je ponovno u velikom ratu u Europi, ovaj put kao agresor, dok Putin provodi ludi križarski rat kako bi uspostavio neku vrstu kršćanskog slavenskog carstva koje bi zamijenilo Sovjetski Savez. Putin će 9. svibnja vjerojatno natuknuti namjerava li privesti kraju taj križarski rat ili ga proširiti na rat koji prijeti cijelom planetu", piše on.

Pisao je on i kako je Rusija pretrpjela brojne gubitke u ratu, a za koje netko mora biti kriv. Podvlači kako to sigurno neće biti Vladimir Putin.

"Putin će za svoje probleme okriviti Zapad, a gotovo sigurno će iznijeti prijetnje, uključujući još prijetnji nuklearnim oružjem. Možda bude i poziva na akciju upućenog ruskom narodu", objašnjava Tom Nichols.

"Ruski vojni život je bijedan, mladi vojnici se maltretiraju, loši su životni uvjeti, niske plaće. Reforme tijekom proteklog desetljeća, uključujući kraće vrijeme služenja, suzbijanje maltretiranja te dopuštanje malo više slobode ročnicima, uspjele su ublažiti ove probleme.

Ako Putin pozove na mobilizaciju, ovi će se problemi vratiti i bit će potrebni mjeseci ili čak godine obuke prije nego što nove postrojbe budu spremne za borbu. U međuvremenu, masovno regrutiranje riskira naljutiti rusku javnost koja je do sada podržavala rat, ali sa sigurne udaljenosti", zaključio je.

Komentare možete pogledati na ovom linku.

Pročitajte više

 
Komentare možete pogledati na ovom linku.