Trenutačno se u Hrvatskoj ulaže oko 160 milijuna eura u izgradnju i opremanje 18 centara za starije osobe koji bi se trebali otvoriti iduće godine.
U njima će biti oko 1800 novih mjesta, no otvoreno je pitanje tko će u njima raditi jer već sada u domovima za starije nedostaje približno 2000 djelatnika.
Najviše nedostaje medicinskih sestara i njegovateljica, a ravnatelji domova upozoravaju da teško sami mogu riješiti problem. Strana radna snaga nameće se kao jedno od rješenja, ali prepreka je nepoznavanje hrvatskog jezika.
"Smatramo da treba jednostavno uvesti jedan novi oblik strukovnog obrazovanja, trogodišnje školovanje njegovateljica, koje su de facto nositeljice posla u njezi starijih osoba", poručuje Pavo Ćorluka iz HUP-a, prenosi HRT.
Stručnjaci ističu da bi, prije oslanjanja na strance, trebalo poboljšati uvjete rada domaćim radnicima. "Trenutne zaposlene jako opterećuje manjak radne snage. Pomoglo bi povećanje plaća, što bi privuklo nove ljude", kaže dr. sc. Marijana Bađun iz Instituta za javne financije.
Iz Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike poručuju da su omogućili zapošljavanje stranaca temeljem Zakona o strancima te da Hrvatski zavod za zapošljavanje za sve strane radnike osigurava učenje hrvatskog jezika, rekla je državna tajnica Margareta Mađerić.
Direktorica Hrvatske udruge poslodavaca Irena Weber upozorava da se već sada mora planirati kako osigurati dovoljan broj kompetentnog osoblja. "Imamo neravnomjernu raspodjelu kvalitete sustava socijalne skrbi po regijama i moramo razmišljati tko će brinuti za naše starije", kaže Weber.
Poslodavci predlažu i uvođenje vaučera kojima bi se izjednačila cijena privatnih i državnih domova te poreznih olakšica za one koji roditeljima plaćaju smještaj u domu.
Prema prognozi Europske komisije, do 2070. godine broj stanovnika EU-a smanjit će se za 22 posto, a životni vijek produljiti za šest godina. To će dodatno povećati pritisak na zdravstveni i socijalni sustav u državama članicama – pa tako i u Hrvatskoj.