U 93. godini preminuo je Vladislav Jovanović, nekadašnji ministar vanjskih poslova Savezne Republike Jugoslavije i bivši veleposlanik pri Ujedinjenim narodima, priopćila je njegova obitelj. Jovanović je u regiji bio poznat i kao svjedok obrane na suđenjima Slobodanu Miloševiću i Radovanu Karadžiću pred Haaškim sudom, piše Klix.ba.
Rođen je 1933. godine u Žitnom Potoku. Nakon završene gimnazije i Pravnog fakulteta u Beogradu, diplomatsku karijeru započeo je 1957. u Ministarstvu vanjskih poslova tadašnje Jugoslavije. Tijekom višedesetljetne službe obnašao je niz visokih dužnosti. U dva mandata bio je šef diplomacije, bio je veleposlanik pri UN-u te u Turskoj od 1985. do 1989. godine, a službovao je i u Bruxellesu i Londonu.
Tijekom devedesetih godina vodio je i sudjelovao u više jugoslavenskih izaslanstava na mirovnim i drugim međunarodnim pregovorima.
Široj javnosti postao je poznat po svjedočenjima pred Međunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju. Na suđenju Slobodanu Miloševiću 2005. godine pojavio se kao svjedok obrane, kada je nijekao postojanje plana o stvaranju takozvane "Velike Srbije" na teritorijima Srbije, Bosne i Hercegovine i Hrvatske, navodeći da za takav plan nikada nije čuo.
Tvrdio je i da Srbija službeno nije sudjelovala u ratu u BiH ni u Hrvatskoj te da je rat u bivšoj SFRJ izazvan "nelegalnim otcjepljenjem" republika, a ne agresijom.
Osam godina kasnije, 2013. godine, svjedočio je i na suđenju Radovanu Karadžiću, također kao svjedok obrane. Govoreći o politici bosanskih Srba, ustvrdio je da "maksimalni cilj" Karadžića i vodstva s Pala nije bio odvajanje Republike Srpske od Bosne i Hercegovine i njezino pripajanje Jugoslaviji, već nastojanje da se ostane u zajedničkoj državi.
Tijekom tog svjedočenja iznio je i niz kontroverznih tvrdnji, sugerirajući da je pretežno bošnjačka strana odgovorna za smrt civila u Sarajevu, dok je za raspad Jugoslavije okrivio međunarodnu zajednicu. U unakrsnom ispitivanju, haaški tužitelj suočio ga je s navodima da se 1993. godine zalagao za "etničku homogenizaciju" teritorija zauzetih u BiH "u što kraćem roku".
Jovanović je potvrdio da je zastupao takav stav, ali je tvrdio da pod tim nije podrazumijevao "upotrebu prisilnih sredstava, a kamoli činjenje zločina".