Izraelski premijer Benjamin Netanyahu suočava se danas s glasanjem o raspuštanju parlamenta, a koalicijski partneri zaprijetili su da će srušiti njegovu vladu. Ipak, malo tko vjeruje da je to kraj puta za najdugovječnijeg izraelskog premijera, koji se godinama bori protiv optužbi za korupciju, ili za njegovu ekstremno desnu vladu koja je vodila zemlju tijekom sigurnosnih neuspjeha povezanih s napadom Hamasa 7. listopada 2023. godine.
Raspuštanje Knesseta inicirala je oporba, a proći će samo ako Netanyahuovi ultraortodoksni koalicijski partneri prekinu suradnju s njim zbog neuspjeha u donošenju zakona koji bi njihovoj zajednici osigurao izuzeće od vojne službe. To je pitanje koje je žestoko podijelilo Izraelce, osobito tijekom trenutačnog rata u Pojasu Gaze.
Prijetnje ultraortodoksnih partnera mogle bi biti samo taktika, a mnogi očekuju da će Netanyahu u posljednjem trenutku postići dogovor. No glasanje u srijedu najozbiljniji je izazov Netanyahuovoj vladi otkako je rat počeo, a pad koalicije mogao bi imati velike posljedice za Izrael i rat koji još traje, piše Associated Press.
Većina židovskih muškaraca mora služiti gotovo tri godine vojnog roka, nakon čega slijede godine pričuvne službe. Židovke služe dvije godine. No politički moćni ultraortodoksni, koji čine otprilike 13% izraelskog društva, tradicionalno su dobivali izuzeća ako su studirali u vjerskim školama. Ta izuzeća i državne stipendije koje mnogi studenti primaju do 26. godine razbjesnile su širu javnost.
Nakon napada Hamasa 2023. godine Izrael je aktivirao 360.000 pričuvnika, što je bila najveća mobilizacija od rata na Bliskom istoku 1973. godine. Izrael je sada angažiran u najdužem aktivnom ratu u povijesti zemlje, koji je doveo do iscrpljivanja snažne vojske.
Mnogi pričuvni vojnici odslužili su nekoliko stotina dana u Gazi. Neki pričuvni vojnici odbijaju nove pozive. Broj Izraelaca koji se i dalje odazivaju pričuvnoj službi toliko je pao da je vojska pribjegla društvenim mrežama kako bi pokušala regrutirati ljude.
Izuzeće za ultraortodoksne Židove vuče korijene iz 1948. godine, kada je Izrael osnovan i kada su male skupine židovskih klerika bile oslobođene regrutacije kao odgovor na uništenje židovske tradicije i vjere tijekom Holokausta.
No pod pritiskom politički moćnih vjerskih stranaka broj tih oslobođenih osoba narastao je danas na desetke tisuća. Izraelski Vrhovni sud 2017. godine rekao je da su ta izuzeća nezakonita, ali stalna produljenja i taktike odugovlačenja vlade spriječile su donošenje zamjenskog zakona.
Među izraelskom židovskom većinom obavezna vojna služba uglavnom se doživljava kao mjesto gdje se stječu zajedničke vrijednosti. Upravo zato neki ultraortodoksni ne žele da njihova djeca služe.
"To miješa ljude s vrlo različitim pozadinama, vrlo različitim idejama, neke ljude s vrlo nemoralnim idejama", rekao je rabin Ephraim Luft (66) iz ultraortodoksnog uporišta Bnei Barak. Luft je rekao da predanost zajednice održavanju židovskih vrijednosti štiti zemlju jednako kao i vojna služba.
"Tisućama godina židovski narod vrlo je snažno stajao protiv bilo kakvih dekreta kojima bi ih se prisililo da odustanu od svoje vjere. Za to su davali svoje živote. Ljudi moraju shvatiti da nema razlike između španjolske inkvizicije i izraelskog zakona o vojnoj obvezi", rekao je Luft.
Dvije stranke koje pripadaju haredimima - što na hebrejskom znači "bogobojazni" - ključne su za Netanyahuovu koaliciju. Obje bi morale glasati za raspuštanje vlade kako bi se izazvali novi izbori, uključujući Shas, koji je tradicionalno bio više sklon Netanyahuu.
U ponedjeljak je glasnogovornik Shasa rekao u ultraortodoksnom radijskom programu da stranka planira glasati za raspuštanje, osim ako ne dođe do napretka u pregovorima. Druga stranka, Degel HaTorah, prijeti izlaskom iz vlade još od prošlog tjedna.
"U osnovi, njima zapravo nije stalo do rata i gospodarske situacije u državi, nego samo do interesa njihove zajednice. A središnji interes te zajednice jest osiguravanje izuzeća od vojne službe", rekao je Shuki Friedman, stručnjak za odnose religije i države.
Friedman i drugi stručnjaci kažu da trenutačni sustav nije održiv. Zbog visokog nataliteta ultraortodoksni su najbrže rastući dio izraelskog stanovništva s godišnjom stopom rasta od oko 4%.
Svake godine oko 13.000 ultraortodoksnih muškaraca dosegne dob za regrutaciju od 18 godina, ali se manje od 10% njih doista prijavi. Hamasov napad 7. listopada kao da je probudio neki entuzijazam za služenjem među ultraortodoksnima, ali nije doveo do velikog broja prijava.
Bude li parlament raspušten, slijedi niz birokratskih koraka, uključujući dodatna glasanja, koja bi vlada vjerojatno razvlačila tjednima ili mjesecima, ističe Gayil Talshir, profesorica političkih znanosti na Hebrejskom sveučilištu.
Izbori u Izraelu zakazani su za jesen 2026. godine. I Talshir i Friedman vjeruju da je malo vjerojatno da će parlament biti raspušten. Ako samo jedna ultraortodoksna stranka ostane suzdržana, glasanje neće proći, a drugo se ne može sazvati šest mjeseci.
Ipak, postoji mogućnost da rabini koji savjetuju ultraortodoksne stranke kažu kako su dovoljno dugo čekali zakon o izuzeću od služenja vojske jer su pod ogromnim pritiskom svojih zajednica, objašnjava Friedman.
U utorak su vodeći haredimski rabini izdali vjersku uredbu kojom su naglasili svoj stav protiv vojne službe, što dodatno komplicira mogućnost ultraortodoksnih političara da pregovaraju. Vojska je poslala tisuće poziva za vojnu službu ultraortodoksnoj zajednici, a oni koji odbiju služiti mogu biti uhićeni.
Iako je samo oko desetak njih uhićeno nakon što su pokušali napustiti zemlju ili zbog prometnih prekršaja, strah koji je to izazvalo vrlo je značajan.
Netanyahu često navodi rat koji još traje kao razlog zbog kojeg Izrael mora pružiti jedinstven odgovor svojim neprijateljima. Dok ultraortodoksne stranke ostaju dio koalicije, one žele da rat što prije završi, rekla je Talshir: "Haredimi misle da će, kada rat završi, pritisak na njih nestati i da će moći dobiti svoj zakon o vojnom izuzeću".