KORONAVIRUS

Što se događa s uglednim medicinskim časopisima?

Foto: EPA

JEDNO je istraživanje jamčilo da su popularni lijekovi za krvni tlak sigurni za ljude zaražene koronavirusom. Druga je studija upozorila da su lijekovi protiv malarije, koje je popularizirao američki predsjednik Trump, zapravo opasni za takve pacijente. Obje studije, objavljene u New England Journal of Medicineu i The Lancetu, povučene su ubrzo nakon objave jer su sami istraživači primijetili očigledne nedostatke, piše The New York Times.

Žurno povlačenje, istog dana u lipnju, alarmiralo je znanstvenike širom svijeta koji strahuju da je žurba u istraživanju koronavirusa nadvladala postupak stručne i neovisne recenzije i otvorila vrata prijevarama, prijeteći vjerodostojnosti cijenjenih medicinskih časopisa baš kad im je ona najpotrebnija.

Recenzija je trebala jamčiti kvalitetu znanstvenog istraživanja. Kad časopis dobije rukopis, urednici zatraže komentare triju ili više stručnjaka iz konkretnog područja. Pismene procjene recenzenata mogu dovesti do revizije rada ili čak navesti časopis da u potpunosti odbije objavu. Ovaj sustav, koji je široko prihvaćen kod medicinskih časopisa sredinom 20. stoljeća, osigurava znanstveni pristup širom svijeta.

"Problem s povjerenjem je u tome da se lako gubi i teško vraća", rekao je dr. Jerome Kassirer, bivši glavni urednik New England Journal of Medicinea (NEJM), koji je početkom svibnja objavio jedan od povučenih radova.

Ako vanjski znanstvenik uoči problem koji nisu detektirali recenzenti, onda je časopis podbacio, smatra Kassirer, koji je kao i stotine drugih istraživača pozvao urednike da objave cjelovito objašnjenje onoga što se dogodilo.

Nismo to trebali objaviti

U razgovoru za The New York Times dr. Richard Horton, glavni urednik časopisa The Lancet, te dr. Eric Rubin, glavni urednik NEJM-a, rekli su da se navedene studije uopće nisu smjele pojaviti u njihovim izdanjima, ali i inzistirali da je proces i dalje funkcionalan.

"Nismo to trebali objaviti. Trebali smo imati recenzente koji će prepoznati problem", rekao je dr. Rubin za studiju iz NEJM-a.

Dr. Horton je rad koji je povučen iz njegova časopisa nazvao "izmišljotinom" i "monumentalnom prijevarom". No, recenzija nije ni zamišljena tako da otkriva izravnu prijevaru, rekao je Horton te dodao da svatko tko misli drukčije "ne razumije suštinu recenzije".

"Autoru koji namjerno pokušava prevariti bit će to vrlo lako izvesti", objasnio je Horton.

Osim toga, urednici su rekli da postoji hitna potreba za objavom novih saznanja kako bi se poboljšali tretmani teško bolesnih pacijenata zbog koronavirusa. Otkako je pandemija počela, The Lancet je dobio triput više radova nego inače, rekao je dr. Horton. A NEJM dobiva i 200 radova dnevno, među kojima su i eseji, rekao je dr. Rubin.

"Ja sam specijalist infektologije i liječim pacijente s covidom-19. U bolnici brinem o pacijentima, a nemam pojma što trebam učiniti. Glavni sam pobornik ideje da trebamo pronaći podatke koje bi ljudi mogli koristiti. Vrlo smo pažljivi pritom. Na uredničkim sastancima gotovo se svakodnevno pitamo hoćemo li naštetiti ljudima ako nešto objavimo. To je naša najveća briga", rekao je dr. Rubin za New York Times.

NEJM i Lancet spadaju među najstarije, najcjenjenije i najčitanije medicinske časopise na svijetu. Pokrenuti su 1821., odnosno 1823. godine i često su rangirani na prvo i drugo mjesto među općenitim medicinskim časopisima prema "faktoru utjecaja", frekvenciji citata njihovih studija u drugim istraživanjima.

Recenzije su promašene češće nego što će to itko priznati

Objava u jednom od ovih časopisa može imati izravne posljedice, kako za pacijente tako i za istraživanje. Nakon što je Lancet isprva objavio studiju koja zaključuje da lijekovi protiv malarije klorokin i hidroksiklorokin ugrožavaju živote pacijenata s koronavirusom, Svjetska zdravstvena organizacija i druge organizacije zaustavile su klinička ispitivanja lijekova dok se ne preispita štetnost.

Reputacija ovih časopisa uvelike počiva na pouzdanoj recenziji, ali postupak je često netransparentan i pogrešan. Časopisi obično ne otkrivaju tko je recenzirao studiju, što je ustanovljeno, koliko je trajalo ili kad je rukopis poslan. Dr. Horton i dr. Rubin odbili su otkriti i detalje koji se tiču povučenih studija.

Kritičari već dugo sumnjaju da su mjere manjkave i pozvali su medicinske časopise da budu što transparentniji.

"Nalazimo se usred pandemije i znanost se kreće vrlo brzo pa postoje određene olakotne okolnosti. No, recenzije su promašene češće nego će to itko priznati. Ovako kako su zamišljene, pravo je čudo da pronalaze ikakve nedostatke", rekao je dr. Ivan Oransky, suosnivač Retraction Watcha, koji prati diskreditirana istraživanja.

Časopisima su nekad trebali mjeseci ili ponekad čak i cijela godina da bi pregledali i uredili komplicirani studiju, a u taj proces uključeno je i nekoliko tjedana tijekom kojih vanjski stručnjaci recenziraju istraživanje. Danas su recenzije sažete, ponekad i na samo 48 sati, a neke studije, za koje se smatra da su od ključne važnosti za pacijente, mogu biti objavljene na internetu u roku od 20 dana od zaprimanja.

"Uvijek postoje razilaženja oko brzog i pravilnog načina rada. Stalno zagovaram pravilan način rada. Ali tijekom trenutačne pandemije ravnoteža se možda pomaknula na stranu brzine", rekla je dr. Marcia Angell, još jedna bivša glavna urednica NEJM-a.

Ljudi su umorni, rade na rubu svojih mogućnosti

Pod pritiskom nisu samo urednici časopisa. Ugledni znanstvenici koji rade kao recenzenti već su dovoljno napregnuti dok pokušavaju spoznati kako koronavirus utječe na naše tijelo ili kako pronaći lijekove i cjepiva. Istraživanja se odvijaju neviđenim tempom.

"Mislim da je akademski sustav zasićen i pri vrhu kapaciteta. Ljudi su umorni, rade na rubu svojih mogućnosti. Trude se pronaći dobre recenzente i pokušavaju raditi najbolje što mogu, ali kao što možemo vidjeti, sustav je na rubu da prestane funkcionirati", kaže dr. Peter Jüni, profesor epidemiologije na Sveučilištu u Torontu, koji je radio kao recenzent za znanstvene časopise.

Povučeni rad iz Lanceta trebao je odmah izazvati reakciju, dodao je Jüni za New York Times. Pretpostavljalo se da se oslanja na medicinske podatke 96.000 pacijenata s covidom-19, bolesti koju uzrokuje koronavirus, iz gotovo 700 bolnica na šest kontinenata. Radilo se ogromnom međunarodnom registru, ali znanstvenici nikad nisu čuli za njega.
Podaci su bili besprijekorni, dodaje Jüni. Nedostajalo je nekoliko varijabli, rasa i tjelesna težina bile su zabilježene kod svih ispitanika, ali pušačke navike bile su iste na svim kontinentima, baš kao i stopa hipertenzije.

"Naježio sam se. Nitko nema potpune podatke o ovim varijablama. To je nemoguće", rekao je dr. Jüni, koji je bio uključen u klinička ispitivanja hidroksiklorokina.

Povučene studije: "Nismo pitali prave ljude"

Obje povučene studije vodio je dr. Mandeep R. Mehra, ugledni profesor medicine s Harvarda i medicinski direktor Srčanog i vaskularnog centra u Brighamu i Ženske bolnice. U prošlotjednoj izjavi dr. Mehra se ispričao zbog povlačenja, što je pripisao želji da objavi korisne informacije tijekom pandemije. Studije nije nazvao prijevarama, rekavši samo da podatke nisu mogli provjeriti neovisni revizori.

Podatke u obje studije, nastavlja New York Times, prikupila je mala kompanija iz Chicaga pod nazivom Surgisphere, koju vodi jedan od autora studije dr. Sapan Desai. U razgovoru za New York Times u svibnju dr. Desai žestoko je branio svoj rad i autentičnost podataka o pacijentima, za koje tvrdi da potječu iz 1200 bolnica i drugih zdravstvenih ustanova iz cijelog svijeta.

Ali kad su NEJM i Lancet zatražili neovisnu reviziju, Desai je to odbio, navodeći kao razlog dogovor o čuvanju podataka s bolnicama. Nakon što su radovi povučeni, dr. Desai nije želio ništa dodatno komentirati.

"Taj rad imao je pažnju recenzenata i urednika kao i svaki drugi. Nismo pokušavali ići kraćim putem, samo nismo pitali prave ljude. Trebali smo se obratiti vanjskim stručnjacima za bolničke baze podataka", rekao je dr. Rubin.

A dr. Horton je dodao kako će odsad zahtijevati neovisnu verifikaciju kvalitete baza podataka prilikom recenzije radova. No, oba urednika kažu kako se ne može očekivati da će recenzija otkriti izmišljotinu. Recenzenti ne ispituju podatke na kojima se studija temelji, osim u rijetkim izuzetnim slučajevima. Bilo bi to previše zahtjevno, a recenzenti nisu plaćeni za svoje vrijeme.

Ali urednici i recenzenti znaju tko su autori studije, napominju kritičari, te ih to može navesti da pristrano budu pozitivni prema njima čak i kad su podaci sumnjivi. Dr. Mehra je vrlo cijenjen u znanstvenim krugovima.

Politizacija pandemije

"Skloni smo vjerovati našim autorima, svi časopisi to rade", rekao je dr. Rubin.

Oba urednika ukazuju da je dr. Mehra potpisao izjavu u kojoj stoji da je imao pristup svim podacima i preuzeo je odgovornost za rad, kao i drugi koautori.

Kritičari smatraju, piše New York Times, da je politizacija pandemije također imala ulogu u objavi u Lancetu. Američki predsjednik Trump snažno se zalagao za hidroksiklorokin kao preventivno i kurativno sredstvo za covid-19. Zaključci studije isprva su demantirali predsjednika.

Dr. Horton nije Trumpov obožavatelj te je njegovu odluku da uskrati financiranje Svjetske zdravstvene organizacije nazvao "zločinom protiv čovječnosti".

"Svaki znanstvenik, svaki zdravstvenik radnik, svaki građanin mora se oduprijeti i pobuniti protiv ove zapanjujuće izdaje globalne solidarnosti", napisao je dr. Horton na Twitteru.

Prošlog je petka rekao kako je odlučio objaviti studiju o hidroksiklorokinu samo zato što je pokazala neposrednu opasnost od široke uporabe lijeka. Klinička ispitivanja nisu smjela biti zaustavljena, dodao je Horton.

"Zbog političkog konteksta i ljudi koji koriste ovaj lijek unatoč minimalnim dokazima, činilo se veoma važnim objaviti rad koji daje barem neki nagovještaj o tome je li lijek siguran ili nije. To je bio motiv za objavu", rekao je dr. Horton.

Urednici časopisa našli su se usred svojevrsne kvake 22, smatra dr. Hassan Murad s Klinike Mayo, koji radi na federalnim projektima analize medicinskih dokaza.

"Želite što prije poslati informaciju i javnost. Imamo pandemiju, to je izvanredno stanje. Ali istodobno želite i kontrolu kvalitete", zaključuje Murad.

Želite li momentalno primiti obavijest o svakom objavljenom članku vezanom uz koronavirus instalirajte Index.me aplikaciju i pretplatite se besplatno na tag: koronavirus

Index.me aplikaciju za android besplatno možete preuzeti na ovom linku, dok iPhone aplikaciju možete preuzeti ovdje.

Komentare možete pogledati na ovom linku.

Pročitajte više

 
Komentare možete pogledati na ovom linku.