Tatjana Stanovaja, osnivačica i izvršna direktorica analitičke tvrtke R.Politik – Reality of Russian Politics te viša suradnica Carnegie Russia Eurasia Centra sa sjedištem u Berlinu, smatra da je inicijativa za sastanak Donalda Trumpa i Vladimira Putina na Aljasci došla iz Kremlja.
Putin, kaže ona, procjenjuje da mu se otvorila nova prilika nakon posjeta američkog izaslanika Stevea Witkoffa Moskvi i Trumpove nevoljkosti da ulazi u novi sukob s Rusijom ili da naslijedi, kako to vidi američki predsjednik, “Bidenov rat”.
Prema riječima Stanovaje, jedne od najboljih poznavateljica prilika u Rusiji, Witkoff je u Moskvi iznio ideju o mogućem rješenju temeljenom na razmjeni teritorija, iako to vjerojatno nije jedina tema. Putin, međutim, ne vodi rat samo zbog teritorija nego zbog, kako sam kaže, “prijateljske” Ukrajine – zemlje koja bi bila oblikovana po njegovim kriterijima.
Stanovaja napominje da se Witkoffove ideje u Moskvi ne vide kao gotov nacrt dogovora nego kao prihvatljiva polazna točka za razgovor, dok Putin već ima vlastiti detaljan plan koji se može prilagođavati ovisno o napretku pregovora. Samo mali broj ljudi u Moskvi, tvrdi ona, zna sve njegove detalje, što otvara prostor za različita tumačenja i politički motivirane špekulacije.
Temeljni Putinovi zahtjevi, kaže Stanovaja, nisu se promijenili. Teritorij jest važan, ali i dalje traži neširenje NATO-a, demilitarizaciju Ukrajine i tzv. denacifikaciju, čak i ako se o tim točkama trenutačno manje govori javno.
Dodaje da je, po njezinu razumijevanju, Putin spreman na razmjenu teritorija u određenom redoslijedu: povlačenje iz Harkiva ili Dnjipra i Sumske oblasti, povlačenje Ukrajine iz Donjecka i Luganska te zamrzavanje linije fronte u Zaporižji i Hersonu. Ipak, to mu nije glavna briga – središnji cilj su mu “sigurnosna jamstva”, odnosno geopolitička neutralizacija Ukrajine.
Putin će, kaže, pokušati uvjeriti Trumpa da želi okončati rat i pritom ga nagovoriti da zaključi kako su prepreka miru europski saveznici i aktualno ukrajinsko vodstvo.
Kremlj će naglašavati da je prekid borbi moguć ako postoje jamstva da Ukrajina neće iskoristiti stanku za ponovno naoružavanje. Putin će snažno gurati ideju da su SAD i Rusija “dvije velike nacije” koje trebaju održavati dobre odnose bez obzira na lokalne sukobe.
Stanovaja upozorava da, unatoč slici Putina u zapadnim medijima kao vještog manipulatora, njegovi dosadašnji susreti s Trumpom nisu pokazali da zna pronaći način argumentacije koji bi mu bio uvjerljiv. Dodaje i da su “temeljni uzroci” rata konceptualno složeni i teško ih je objasniti zapadnoj publici koja ih često podcjenjuje ili odbacuje.
Smatra da nagađanja o ozbiljnim pripremama dogovora iza kulisa nisu utemeljena. Kontakti postoje, ali ništa dovoljno čvrsto da bi se moglo govoriti o bilateralnoj pripremi dogovora. Zaključuje da se na Aljasci ne može očekivati sveobuhvatan sporazum. Najviše što Putin može dobiti jest Trumpova podrška njegovom okviru, ali ona bi odmah došla na udar Europe i Ukrajine.