U spisima o JFK-u otkriveno da je CIA htjela Titovog čovjeka pretvoriti u svog agenta

Nedavno objavljeni deklasificirani dokumenti iz arhive o atentatu na predsjednika Johna F. Kennedyja otkrivaju da je CIA pokušala regrutirati jugoslavenskog trgovačkog putnika Franca Pečara i vratiti ga u Jugoslaviju kao svog agenta. 

U dokumentima, čiju je objavu naredio Donald Trump, našla se i prepiska CIA-e i FBI-a o Francu Pečaru, Slovencu koji je 1962. godine bio u New Yorku kao prodajni predstavnik firme Intertrade. 

Američke obavještajne službe doznale su da mu je naređeno da se vrati u Jugoslaviju, iako je on inzistirao na ostanku u Americi. 

CIA-in informator Joseph Merola obavijestio je FBI da je od svojih kontakata u New Yorku doznao da Pečar treba biti vraćen u Jugoslaviju, ali da on želi ostati u SAD-u. Ta informacija objavljena je u dopisu CIA-e 29. ožujka 1963. godine, koji je potpisao njezin tadašnji šef James Angelton. 

U istom dopisu piše: "Ako su gore navedene informacije točne, ova agencija može razmotriti mogućnost kontaktiranja Pečara kako bi ga se uvjerilo da se vrati u Jugoslaviju po našem nalogu."

U dokumentu CIA-e od 9. travnja 1963. navodi se kako agencija "razmatra kontaktiranje Pečara tijekom njegova boravka u Beču u svrhu pokušaja regrutacije za povratak u Jugoslaviju".

Dokumenti otkrivaju i proturječne informacije o tome je li Pečar bio povezan s jugoslavenskom obavještajnom službom. Jedan izvor CIA-e sugerirao je da je "osoba istog prezimena član Jugoslavenske obavještajne službe (JIS)", dok je drugi naveo da "subjekt nije član JIS-a".

FBI je u svom memorandumu istaknuo da su njihovi informatori iz New Yorka u ožujku 1963. tvrdili kako Pečar "nije uključen u obavještajne aktivnosti" i preporučili su da ga se ne kontaktira izravno.

Očajnički pokušaji da Pečar ostane u SAD-u

Iz dokumenata proizlazi da je Pečar bio odlučan u namjeri da ostane u SAD-u. Prema CIA-inom informatoru Josephu Meroli, koji ga je ugostio u Miamiju početkom travnja 1963., Pečar se susreo s pomoćnikom američkog državnog odvjetnika Williamom Kennyjem i "izrazio veliku želju da pronađe način da ostane u SAD-u". U dokumentima se navodi da je "pokazao Meroli i Kennyju opsežnu dokumentaciju", vjerojatno kao dokaz u prilog svom zahtjevu. Nepoznato je o kakvoj je dokumentaciji riječ.

Ostaje nepoznato je li na kraju postao američki obavještajni agent. 

Tko je bio Franc Pečar?

Franc Pečar bio je istaknuti slovenski inženjer i poslovni čovjek koji je ostavio značajan trag u slovenskoj i jugoslavenskoj industriji sredinom 20. stoljeća. Svoju karijeru izgradio je na vodećim pozicijama u ključnim industrijskim firmama.

Prvo je radio kao šef slovenskog Litostroja, važnog industrijskog kompleksa u Ljubljani. Osnovao je tvornicu zajedno s Francom Leskovšekom-Lukom i postao njen prvi direktor.  

Ova tvornica započela je s radom 1. rujna 1947. godine i predstavljala je jedan od najvećih i najmodernijih poslijeratnih industrijskih objekata u Jugoslaviji. Litostroj je izgrađen na poljoprivrednim površinama u području današnje Gornje Šiške u Ljubljani. 

Pripremni radovi za izgradnju započeli su 28. srpnja 1946. godine. Zanimljivo je da je struktura za tvornicu izgrađena korištenjem prisilnog rada političkih zatvorenika iz logora osnovanih neposredno nakon Drugog svjetskog rata.

Ime Litostroj dolazi od slovenskog "livarna in tovarna strojev", što znači "ljevaonica i tvornica strojeva". Tvornica je bila usko povezana s Josipom Brozom Titom, koji ju je i posjetio nekoliko puta, te je 1947. godine preimenovana u Titovi zavodi Litostroj Ljubljana.

Nakon Litostroja osmislio je otvaranje tvornice Tomosa, ključnog Titovog projekta tih godina

Kasnije je preuzeo ulogu direktora Tomosa, tvornice motocikala u Kopru koja je osnovana 1954. godine. Investicijski plan za tvornicu motocikala pripremio je sam Franc Pečar, a Tomos je nastao kao rezultat potrebe za stvaranjem novih radnih mjesta u primorskoj regiji nakon Drugog svjetskog rata. 

Prije rata industrija je bila koncentrirana u Trstu, Monfalconeu i Gorici, ali nakon rata granični problemi između Italije i Jugoslavije su odsjekli stanovništvo susjedne kraške regije od industrijskih središta.

Iako nije službeno otvorio Litostroj, očito je da su Tito i Pečar postali vrlo bliski jer je Tito službeno otvorio tvornicu Tomos 14. lipnja 1959. godine. 

Pod Pečarovim vodstvom Tomos je doživio značajan rast i uspjeh na tržištu:

• 1956. godine tvrtka je proizvela 137 motocikala i 124 mopeda modela RL125
• krajem 1950-ih razvijen je popularni model Colibri, koji je 1959. proizveden u više od 17.000 primjeraka
• Tomos je počeo izvoziti svoje proizvode u Švedsku, a kasnije i u druge zemlje
• tijekom 1960-ih, pod Pečarovim vodstvom, Tomos je zapošljavao oko 2500 radnika i proširio izvoz na Nizozemsku.

Početkom 1960-ih godina Pečar je napustio Tomos kako bi preuzeo novu ulogu kao trgovinski predstavnik Jugoslavije u Sjedinjenim Američkim Državama. Radio je za tvrtku Intertrade koja je, između ostalog, bila službeni zastupnik IBM-a za Jugoslaviju.