Sjedinjene Države spremne su osigurati obavještajnu potporu i nadzor bojišta svakoj zapadnoj misiji koja bi jamčila sigurnost poslijeratne Ukrajine te sudjelovati u europskom zračnom obrambenom štitu za tu zemlju, piše Financial Times pozivajući se na europske i ukrajinske dužnosnike.
Prema pisanju FT-a, američki predsjednik Donald Trump poručio je europskim čelnicima prošlog tjedna da će Washington biti dio "koordinacije" sigurnosnih jamstava za Ukrajinu nakon rata, što je Kijev tražio kako bi spriječio eventualni novi napad Rusije.
Četiri izvora upoznata s razgovorima rekla su za Financial Times da su visoki američki dužnosnici europskim partnerima u posljednjim razgovorima signalizirali spremnost da ponude tzv. strateške resurse: obavještajne, nadzorne i izviđačke kapacitete, zapovjedne strukture te zračne obrambene kapacitete. Ti bi kapaciteti trebali omogućiti i osigurati svaku europsku misiju na terenu.
Iako bi europsku misiju predvodile Velika Britanija i Francuska, FT ističe da europski dužnosnici privatno priznaju kako bi ona bila neprovediva bez američke potpore u obavještajnom i zapovjednom segmentu.
Prema FT-u, američka ponuda predstavlja značajan zaokret u odnosu na raniji stav Trumpove administracije, koja je još početkom godine odbacivala svako sudjelovanje SAD-a u zaštiti poslijeratne Ukrajine. Taj je signal ohrabrio europske vlade koje mjesecima lobiraju u Washingtonu da se aktivnije uključi.
Trump, koji snažno gura pregovore o miru, naglasio je da SAD neće slati vlastite vojnike u Ukrajinu. Međutim, za Fox News rekao je da su Amerikanci "spremni pomoći europskim snagama, posebice iz zraka".
Financial Times piše da bi uloga SAD-a uključivala i zračne resurse, logistiku te zemaljske radare koji bi omogućili zračni štit kojeg bi nadgledale europske snage, ali i eventualnu zabranu letenja nad Ukrajinom. Američke satelitske i zapovjedne sposobnosti bile bi ključne za nadzor eventualnog prekida vatre i koordinaciju zapadnih snaga.
Zapadni su saveznici, prema FT-u, skicirali okvir prema kojem bi demilitariziranu zonu nadzirali neutralni mirovnjaci, granicu bi čuvale ukrajinske snage koje bi obučio NATO, a europske snage bile bi raspoređene dublje u Ukrajini kao dodatna linija odvraćanja – uz američku podršku iz pozadine.
Unatoč potencijalnom američkom angažmanu, FT navodi da javnost i političari u mnogim europskim državama ostaju oprezni prema slanju vojnika u Ukrajinu. Kremlj je odbio Trumpov prijedlog sastanka Putina i Zelenskog, a ruski predsjednik i dalje inzistira na maksimalističkim zahtjevima koji za Ukrajinu nisu prihvatljivi.
Predsjednica Europske komisije za energetiku Paula Pinho rekla je, navodi FT, da su nacionalni sigurnosni savjetnici nakon sastanka u Washingtonu dobili zadatak konkretno razraditi sigurnosna jamstva.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je da je o tome već razgovarao s vojnim vodstvom i partnerima. "Tempo rada mora se ubrzati. Obrambeni dio sigurnosnih jamstava mora biti detaljno razrađen u bliskoj budućnosti", rekao je Zelenski.