Iranska revolucija 1979. godine bila je prekretnica koja je transformirala Iran iz monarhije pod vodstvom šaha Mohammada Reze Pahlavija u Islamsku Republiku predvođenu ajatolahom Ruhollahom Homeinijem. Iranska revolucija najbitniji je događaj u povijesti te zemlje 20. stoljeća.
Tijekom 1970-ih Iran je prolazio kroz brzu modernizaciju i sekularizaciju pod šahovim režimom. Unatoč ekonomskom rastu, mnogi Iranci bili su nezadovoljni autoritarnom vladavinom, korupcijom i sve većim jazom između bogatih i siromašnih. Dodatno, šahova bliska veza sa Zapadom, posebno sa Sjedinjenim Američkim Državama, izazivala je nezadovoljstvo među tradicionalistima i islamistima.
Početak nemira
Nemiri su započeli u siječnju 1978. godine, kada su studenti i vjerski učenjaci prosvjedovali protiv članka u državnim novinama koji je kritizirao ajatolaha Homeinija, tadašnjeg vođu opozicije u egzilu. Prosvjedi su ubrzo prerasli u masovne demonstracije diljem zemlje, s milijunima ljudi koji su zahtijevali šahovu abdikaciju i povratak Homeinija.
Tijekom 1978. godine prosvjedi su postajali sve učestaliji i nasilniji. Dana 8. rujna 1978., poznatog u iranskoj povijesti kao Crni petak, sigurnosne snage zapucale su na prosvjednike u Teheranu i ubile stotine ljudi. Ovaj događaj dodatno je potaknuo bijes javnosti i oslabio šahovu vlast.
Odlazak šaha i povratak Homeinija
Suočen s rastućim pritiskom, šah Mohammad Reza Pahlavi napustio je Iran 16. siječnja 1979. godine, navodeći zdravstvene razloge. Ajatolah Homeini vratio se iz 15-godišnjeg egzila u Francuskoj 1. veljače 1979., a dočekalo ga je na desetke tisuća ljudi.
Pobjeda revolucije
Dana 11. veljače 1979., nakon što su pobunjeničke snage i gerilci preuzeli ključne vladine objekte, iranska vojska proglasila je neutralnost, što je označilo kraj monarhije i pobjedu revolucije. Nakon referenduma održanog 1. travnja 1979., Iran je službeno proglašen Islamskom Republikom, s Homeinijem kao vrhovnim vođom.
Iranska revolucija dovela je do značajnih promjena u iranskom društvu, politici i ekonomiji. Uveden je teokratski sustav vlasti temeljen na šijitskom islamu, a zapadnjački utjecaji su potisnuti. Revolucija je također imala veliki utjecaj na geopolitičku dinamiku Bliskog istoka, inspirirajući islamističke pokrete i mijenjajući odnose Irana s mnogim zemljama.