Mark Carney, bivši guverner Banke Engleske, pobijedio je na kanadskim izborima i postao novi premijer.
Prošlog mjeseca prisegnuo je na dužnost nakon što je njegov prethodnik podnio ostavku, no potom je raspisao prijevremene izbore, zbog čega su Kanađani ponovno izašli na birališta u ponedjeljak.
Carney je bio prvi ne-Britanac na čelu britanske središnje banke u više od 300 godina postojanja te je ranije vodio svoju domovinu kroz financijsku krizu 2008. godine kao guverner Banke Kanade.
Za razliku od većine političkih kandidata, Carney nikada nije obnašao političku funkciju. Ipak, uvjerljivo je pobijedio u unutarstranačkoj utrci Liberalne stranke za nasljednika Justina Trudeaua početkom ožujka, a sada je izabran i voljom građana.
U kampanji se pozivao na svoje iskustvo u upravljanju globalnim ekonomskim krizama, nadajući se da će ga Kanađani prepoznati kao lidera sposobnog suprotstaviti se američkom predsjedniku Donaldu Trumpu, koji je Kanadi nametnuo trgovinski rat.
Iako je radio u New Yorku, Londonu i Tokiju, Carney je rođen u udaljenom Fort Smithu, na Sjeverozapadnim teritorijima Kanade.
Njegovi preci potječu iz irske grofovije Mayo, zbog čega posjeduje i irsko državljanstvo, uz kanadsko. Britansko državljanstvo stekao je 2018. godine, no nedavno je izjavio da ga se namjerava odreći, smatrajući da premijer treba imati isključivo kanadsko državljanstvo.
Sin ravnatelja srednje škole, stipendijom je upisao Harvard, gdje je igrao hokej na ledu.
Godine 1995. doktorirao je ekonomiju na Sveučilištu Oxford, gdje je istraživao kako domaća konkurencija može povećati nacionalnu konkurentnost – temu koja je ponovno aktualna zbog američkih carina.
"Mark je bio iznimno svestran student, brzo je usvajao nove pristupe i perspektive", izjavila je njegova bivša mentorica Meg Meyer u priopćenju Sveučilišta Oxford nakon njegove izborne pobjede.
Carney je 2003. godine napustio privatni sektor kako bi postao zamjenik guvernera Banke Kanade, a potom je obnašao dužnost zamjenika ministra financija.
Godine 2007. imenovan je guvernerom Banke Kanade neposredno prije početka globalne financijske krize. Njegovo vodstvo pohvaljeno je zbog ublažavanja posljedica recesije.
Za razliku od tradicionalno suzdržanih centralnih bankara, bio je otvoren o svojoj namjeri da kamatne stope ostanu niske barem godinu dana nakon drastičnog smanjenja, čime je potaknuo ulaganja u gospodarstvu.
Sličan je pristup primijenio i u Ujedinjenom Kraljevstvu kao guverner Banke Engleske, gdje je modernizirao instituciju i povećao njezinu prisutnost u javnosti.
Uveo je praksu smanjenja broja sastanaka o kamatnim stopama te objavljivanja zapisnika odmah nakon odluka.
Uveo je i "politiku budućeg usmjeravanja" (forward guidance), obećavši da neće povećavati stope dok nezaposlenost ne padne ispod 7%. Zbog nejasnoća oko politike, jedan zastupnik ga je prozvao "nepouzdanim dečkom", nadimak koji ga je pratio godinama.
Uoči referenduma o neovisnosti Škotske 2014. godine upozorio je da bi neovisna Škotska mogla izgubiti pristup britanskoj funti. Također je prije Brexita upozorio da bi izlazak iz EU mogao izazvati recesiju.
Nakon odluke o Brexitu, kad je funta drastično pala, Carney je pokušao umiriti javnost, rekavši da će financijski sustav nastaviti funkcionirati. Kasnije je Banka Engleske dodatno snizila kamatne stope i obnovila program otkupa obveznica.
U ožujku 2020., uoči pandemije koronavirusa, ponovno je snizio kamatne stope, ocijenivši da bi gospodarski šok trebao biti privremen.
Carney je tijekom svoje karijere stekao iskustvo u odnosima s Donaldom Trumpom, koji je ponovno na funkciji američkog predsjednika i koji je Kanadi nametnuo visoke carine te čak predložio njezinu aneksiju.
Kao predsjednik Odbora za financijsku stabilnost (FSB) od 2011. do 2018. godine, Carney je imao ključnu ulogu u međunarodnom odgovoru na Trumpove politike.
Sudjelovao je na brojnim sastancima G20 i imao neposredan uvid u Trumpovo ponašanje na globalnoj sceni.
Iako je u početku bio suzdržan, posljednjih dana otvorenije komentira Trumpa, usporedivši njegove izjave o Kanadi s "Voldemortovim komentarima".
"Kad pomislite što stoji iza tih uvredljivih komentara predsjednika, vidite koliko su opasni. Neću ih ni ponavljati, ali znate na što mislim", rekao je Carney.
Poručio je da će Kanada zadržati protumjere "dok Amerikanci ne pokažu poštovanje i ne daju vjerodostojne obveze za slobodnu i poštenu trgovinu".
Liberali su ga, prema navodima medija, pokušavali privući u politiku više od desetljeća, no Carney je to dugo odbijao, jednom prilikom rekavši novinaru: "Zašto ne bih postao klaun u cirkusu?"
Situacija se promijenila u siječnju, kada je Trudeau podnio ostavku nakon što je njegova ministrica financija Chrystia Freeland napustila kabinet, izazvavši unutarstranačku krizu.
Premda je Freeland bila njegov prijatelj i protukandidat u borbi za vodstvo, Carney je uvjerljivo pobijedio, predstavljajući se kao najiskusniji u kriznom upravljanju.
"Znam kako upravljati krizama", rekao je tijekom sučeljavanja krajem prošlog mjeseca. "U ovakvoj situaciji trebate iskustvo u pregovorima i kriznom upravljanju."
Uz odlučan stav prema Trumpu, Carney je predstavio i niz domaćih politika.
Poznat je kao zagovornik ekološke održivosti – 2019. imenovan je UN-ovim izaslanikom za klimatske promjene, a 2021. osnovao je Glasgowski financijski savez za neto nultu emisiju.
Jedna od najspornijih tema Trudeauove administracije bio je porez na ugljik, koji su konzervativci obećavali ukinuti. Carney je odmah nakon prisege donio odluku o ukidanju poreza od 1. travnja.
"To će pomoći Kanađanima koji su pod pritiskom troškova", izjavio je.
U kampanji se zalagao za jačanje Kanade kao "čiste i konvencionalne" energetske sile te ubrzanje odobravanja velikih infrastrukturnih projekata.
Na pitanje o mogućim sukobima između energetske politike i klimatskih ciljeva, opisao se kao "pragmatičar".
U području imigracije zalaže se za ograničavanje sadašnjih imigracijskih ciljeva kako bi se zaštitili kapaciteti zdravstvenog i stambenog sustava.
Kao najveći izazov istaknuo je očuvanje gospodarskog rasta Kanade unatoč smanjenoj trgovini s SAD-om.