ANTE VLAHOVIĆ smatra se jednim od najbogatijih Hrvata, a njegovo bogatstvo procjenjuje se na više od 2,5 milijardi kuna. Vlahović se prošlog tjedna našao u središtu javnog interesa kada se otkrilo da je za straćaru od 38,49 metara kvadratnih u vlasništvu supruge zagrebačkog gradonačelnika u Preradovićevoj ulici platio 150 tisuća eura, odnosno 3897 eura za metar kvadratni. Vlahoviću je bila potrebna ta straćara jer u susjedstvu gradi stambenu vilu. No, tko je zapravo Ante Vlahović?
O Vlahoviću se piše kao nekad o Todoriću
Vlahović je vrlo samozatajan, o njemu je objavljeno članaka gotovo jednako kao i o Ivici Todoriću prije konačnog pada. Većina ih je pozitivno intonirana, a predstavljen je kao jedan od najboljih menadžera ikada, mecena, promicatelj znanosti, dobrotvor...
U javnosti se gotovo nikada ne pojavljuje, a većina objavljenih fotografija dolazi s dobrotvornih priredbi te rijetkih poslovnih izlaganja. Intervjui su mu vrlo rijetki, a gotovo sve ih je dao za tiskana izdanja medija.
U službenoj biografiji stoji da je u tvrtki Tvornica duhana Rovinj (TDR) od 1977. godine, a prije transformacije, odnosno privatizacije po modelu Ante Markovića prema kojem su tvrtke preuzimali radnici, bio je direktor tržišnog poslovanja. Predsjednik Uprave TDR-a postaje 1994. godine, a prve milijune Vlahović je zaradio jer je kao direktor TDR-a otkupio dionice kojima je kasnije vrijednost porasla u nebo. Iz TDR-a nastaje Adris grupa, a Vlahović je od 2004. godine predsjednik Uprave Adris grupe.
Zbog odnosa TDR-a i vlade Forbes nas je opisivao kao balkansku neprijateljsku zemlju
TDR, a kasnije Adris grupa, bio je ekonomski gigant koji se jedini mogao uspoređivati s Agrokorom Ivice Todorića, a i model poslovanja je bio sličan. Naime, zahvaljujući bankarsko-političkim vezama, Adris je godinama sprečavao ulazak duhanskih konkurenata na hrvatsko tržište, a u isto vrijeme preuzimao je konkurentske tvrtke u Hrvatskoj. Smatra se kako su ključni za uzlet TDR-a devedesetih bili bivši hrvatski premijeri Franjo Gregurić i Zlatko Mateša. Zahvaljujući političkim vezama, poslovanje su uspjeli proširiti i na Bosnu i Hercegovinu, a pri tome im je u početku pomogao Jadranko Prlić.
Baš kao i Agrokoru, i TDR-u su zamjerali gotovo monopolističku poziciju, a nju su držali gotovo sve do 2010. godine. Monopolističku poziciju Vlahoviću osiguravao je i Slavko Linić, u vrijeme dok je bio potpredsjednik vlade Ivice Račana, kada je British American Tobacco (BAT) označio kao lošeg investitora u Hrvatsku. Linić je branio TDR kada je BAT kupio Tvornicu duhana u Zadru.
“Balkansku zemlja neprijateljski je raspoložena prema stranim investitorima", pisao je Forbes 2005. godine, kada se BAT nakon godina diskriminacije odlučio povući iz Hrvatske.
Kazne zbog poslovanja i monopol
Godinama su iz Rovinja držali monopol na cigarete, vezujući trgovce "rabatima vjernosti", zbog čega im je Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja odrezala kaznu od 270 milijuna kuna. Ključna je bila 2010. godina, kada se liberaliziralo tržište te su uvedeni novi propisi u procesu približavanja Europskoj uniji, a uvedena je i zabrana pušenja u javnim prostorima te restrikcije u promociji duhanskih proizvoda.
Pet godina kasnije, 2015. godine, donesena je odluka o prodaji TDR-a, i to upravo BAT-u za 505 milijuna eura. Vlahović zbog "emotivnih razloga" nije glasao o prodaji.
Nakon prodaje duhanskog biznisa snažnije su se okrenuli turizmu, proizvodnji hrane i - osiguranju. Kada se govori o osiguranju, tu je i sporna kupovina Croatia osiguranja o kojoj se tada govorilo kao o dealu Linića i Vlahovića.
Sporna kupovina Croatia osiguranja
U nalazu Državne revizije za proračun RH u 2014. godini jasno je naglašeno kako se prodaja Croatia osiguranja po modelu Slavka Linića nije smjela dogoditi, odnosno da je bila protivna zakonu te da je na koncu sklopljen nepovoljan posao za RH od kojeg je zapravo jedino zaradila tvrtka za savjetovanje. Revizija je utvrdila i kako su nekretnine Croatia osiguranja procijenjene na manje iznose, a osim cijene, uvjeta i načina na koji je donesena odluka o prodaji, Revizija zamjera i da je savjetnik za prodaju kojeg je angažirala vlada debelo preplaćen.
HDZ, koji je tada bio u oporbi, najavljivao je reviziju privatizacije Croatia osiguranja, no to se nije dogodilo unatoč nalazu Državne revizije.
Linić i Vlahović
U izravan sukob s ovom vladom, a prije svega sa šefom HDZ-a Andrejom Plenkovićem, Vlahović je ušao zbog Agrokora, odnosno nakon što je Index razotkrio skupinu Borg. Vlahovićev Adris je, naime, od Agrokora potraživao milijardu kuna i borili su se protiv nagodbe. Zbog stopiranja nagodbe premijer Andrej Plenković morao se naći s Vlahovićem na posebnom sastanku, i to nakon što je izjavio da on kao premijer ne može sudjelovati u procesu postizanja dogovora između vjerovnika i izvanredne uprave Agrokora.
U sukobu zbog nagodbe Agrokora
"Predsjednik Vlade informirao se na sastanku s predsjednikom Uprave Adrisa Vlahovićem o poziciji Adris grupe u procesu sklapanja nagodbe u Agrokoru", stajalo je u tadašnjem priznanju vlade o sastanku Plenkovića s Vlahovićem. Adris nikada nije prihvatio nagodbu, a trenutno sudskim putem pokušava doći do milijardu kuna kojima je kreditirao Agrokor.
Adris je danas jedna od najmoćnijih regionalnih korporacija s naglaskom na širenje u turizmu, a veliki dio novca sada izdvaja za razne humanitarne projekte. Više od milijun eura izdvojeno je za pomoć zlostavljanoj djeci, a postoji i zaklada koja financira mlade ljude.
Seli u Zagreb?
Vlahović je rođen u Metkoviću, a godinama živi u Rovinju. Navodno će živjeti u kući koju gradi u Preradovićevoj ulici u Zagrebu, odmah uz mjesto na kojem je za golem novac kupio straćaru Bandićeve supruge.