Švedski radio i dnevni list Expressen izvijestili su prošli tjedan o zanimljivoj razmjeni koja se u posljednja dva mjeseca odigrala između somalijske i švedske vlade. Somalija i Švedska navodno su 2023. sklopile sporazum o prihvatu prisilno protjeranih somalijskih državljana, a istovremeno je oko 10 milijuna eura iz fonda za razvojnu pomoć završilo na računima entiteta bliskih predsjedniku somalijske vlade Hamzi Abdiju Barreu.
Na temelju sporazuma u zračnu luku u glavnom somalijskom gradu Mogadišuu 2. kolovoza i 22. rujna sletjela su dva zrakoplova sa somalijskim počiniteljima kaznenih djela iz Njemačke, Danske, Finske i Švedske. Expressen doznaje da u zračnoj luci nije organiziran nikakav prihvat Somalijaca. Policijska pratnja nije izlazila iz zrakoplova, koji se odmah vratio u Europu, a deportirane osobe napustile su aerodrom kao slobodni građani.
Švedski list piše kako je među 28 osoba u drugom zrakoplovu za Mogadišu bio i 29-godišnji Somalijac koji je živio u Göteborgu. Zbog silovanja 14-godišnje djevojčice u parku osuđen je na trogodišnju zatvorsku kaznu. Pred migracijskim sudom tvrdio je da mu zbog homoseksualne orijentacije u Somaliji prijeti progon, no suci mu nisu povjerovali.
Drugi primjer protjerane osobe je 33-godišnji muškarac iz Boråsa koji je tijekom boravka u Švedskoj počinio 22 kaznena djela. Između ostaloga, na teret mu se stavljalo razbojništvo, teška krađa, spolno uznemiravanje, kaznena djela povezana s drogom, nasilje prema službenoj osobi i prijetnje. Proveo je godine po zatvorima.
Zasad nema konkretnih dokaza i dokumenata koji bi razotkrili dogovor, no činjenica je da su deportacije somalijskih državljana dobile na tempu i brojnosti nakon prosinca 2023. godine. Tako je tijekom 2024. godine samo iz Švedske deportirano 28 somalijskih državljana, a poznato je da se ranije Somalija protivila takvim izručenjima.
Švedski ministar migracija Johan Forssell tvrdi da je suradnja sa Somalijom u okviru zakona: "Švedska razvojna pomoć treba koristiti i za švedske migracijske prioritete. U to spada pronalaženje funkcionalnih suradnji oko osoba koje nemaju pravo boravka u zemlji. U stalnom smo dijalogu sa Somalijom o tome kako švedska razvojna pomoć može pridonijeti njezinu razvoju, ali i švedskim interesima."
"Potpuno je razumno postaviti zahtjeve zemljama koje godišnje primaju milijune iz švedske razvojne pomoći da također ispune svoje obveze prema međunarodnom pravu i prime svoje vlastite državljane. Vjerujem da mnogi Šveđani smatraju dobrim to što vlada koristi postojeće alate kako bi se više onih koji nemaju zakonsko pravo živjeti u Švedskoj uistinu i protjeralo", dodao je ministar Forssell.
Uprava za međunarodnu razvojnu suradnju (SIDA), državno tijelo nadležno za provedbu raspodjele švedske pomoći u inozemstvu, nije željela komentirati ovaj slučaj, ali anonimni sources švedskog javnog radija tvrde da se sredstva ne bi u takvom iznosu usmjerila na projekt blizak somalijskom premijeru da nije bilo pritiska švedske vlade.
"Rizik od korupcije je jednostavno prevelik i očito je da se novac zloupotrebljava u Somaliji", rekao je izvor švedskog radija, dodavši da je Somalija jedna od najkorumpiranijih zemalja svijeta. Osim toga, SIDA se interno opirala provedbi dogovora, zbog čega je do isplate i deportacija došlo više od godinu dana nakon dogovora.
Navodno je somalska strana zahtijevala da se švedska razvojna sredstva rasporede tako da premijer ima veći utjecaj. Švedska je aktivno radila na ispunjenju tog zahtjeva. Čini se također da su obje zemlje željele dogovor zadržati u tajnosti. Nekoliko stručnjaka koje je angažirao švedski radio analiziralo je projekt u koji su uložena švedska razvojna sredstva i opisalo ga kao visokorizičan.
"Smatram da su ciljevi projekta vrlo općeniti i nema kriterija koji će pokazati jesu li ciljevi postignuti. U ovom je slučaju riječ o jačanju utjecaja kabineta premijera. Nikad ne bih odobrio ovaj projekt", kaže Mats Hårsmar, zamjenik šefa kabineta u državnoj Ekspertnoj skupini za analizu razvojne pomoći.
Jedan od somalijskih državljana koji će se uskoro naći na letu za Mogadišu je 24-godišnji Hassan Osman. Sa sestrom, bratom i majkom u Švedskoj živi od 2018. godine. U kolovozu je dobio obavijest da mu je odbačen zahtjev za stalnim boravkom i da mora napustiti Švedsku.
"Učinio sam sve da postanem dio švedskog društva. Naučio sam jezik i završio gimnaziju. Nisam kažnjavan, imam stalan posao. Ne znam što sam još trebao učiniti", očajan je Osman, koji očito ne spada u istu priču sa spomenutim silovateljem.
Iz Somalije je pobjegao nakon što mu je starijeg brata ubila islamistička teroristička skupina Al-Shabaab, za koju tvrdi da još uvijek ima snažan utjecaj u regiji iz koje dolazi. Migracijske vlasti tvrde da tamo traje "oružani sukob s elementima neselektivnog nasilja na visokoj razini", ali da Hassan osobno nije u povećanom riziku od nasilja.
"Bojim se za svoj život. Doista vjerujem da me mogu ubiti u Somaliji. Tamo nema ničega za mene. Nemam više rodbine u Somaliji i nemam se kome obratiti", rekao je Osman.