Astronomi su nedavno potvrdili da je objekt nazvan 3I/ATLAS stigao iz međuzvjezdanog prostora i da trenutačno enormnom brzinom prolazi kroz Sunčev sustav. Riječ je tek o trećem takvom objektu koji je zabilježen u našem zvjezdanom susjedstvu, nakon poznatog Oumuamua iz 2018. i kometa 2I/Borisov.
Znanstvenici sada žure analizirati ATLAS kako bi saznali više o prirodi ovakvih iznimno rijetkih nebeskih tijela. Prema mišljenju astrofizičarke Aster Taylor sa Sveučilišta Michigan u Ann Arboru i profesora fizike i astronomije Daryla Seligmana sa Sveučilišta Michigan State, čini se da je ATLAS – baš poput Borisova – zapravo komet.
"Kometima slični međuzvjezdani objekti očito su mnogo češći od egzotičnih poput Oumuamue", zaključili su autori u autorskom tekstu za Space.com.
Jedan od ključnih razloga zbog kojih znanstvenici vjeruju da je ATLAS znatno stariji od prethodnih međuzvjezdanih objekata jest njegova nevjerojatna brzina – oko 215.000 km/h u odnosu na Sunce. "Utjecaj galaksije s vremenom ubrzava objekte", napisali su Taylor i Seligman. To sugerira da je ATLAS star između 3 i 11 milijardi godina, što znači da bi mogao biti i stariji od našeg Sunca, čija se starost procjenjuje na oko 4.6 milijardi godina.
Ako se potvrdi, to bi moglo značiti da je Mliječna staza stvarala međuzvjezdane objekte još od svojih početaka, prije gotovo 13 milijardi godina. "Možemo čak početi određivati njihovu prostornu raspodjelu i zaključiti koliki je broj još neviđenih planeta koji su ih izbacili u međuzvjezdani prostor", navodi se u tekstu.
Iako su znanstvenici uspjeli rekonstruirati ATLAS-ovu putanju natrag prema središtu galaksije, njegovo porijeklo i dalje ostaje nepoznato. Jedna od teorija kaže da je nastao kao komet u sustavu neke udaljene zvijezde, dok druga sugerira da ga je ta zvijezda izbacila pri prolasku pored drugog sustava.
Dimenzije objekta još uvijek nisu poznate. Za usporedbu, rep kometa 2I/Borisov dosezao je čak 160.000 kilometara, dok je Oumuamua bio dug svega 100 do 1.000 metara. No ATLAS za razliku od Oumuamue, koji je otkriven vrlo kasno, još uvijek prolazi kroz Sunčev sustav – pa postoji realna šansa da ga se detaljno prouči.
Zahvaljujući teleskopima poput Hubblea i NASA-inog Jamesa Webba, astronomi uskoro mogu dobiti detaljniji uvid u veličinu, sastav, rotaciju i reakciju objekta na zagrijavanje. "To će nam dati priliku da prvi put promatramo kako se ovakvi objekti ponašaju pod djelovanjem Sunčeve topline", napisali su Taylor i Seligman.
Dodatni uvid mogao bi pružiti i opservatorij Vera C. Rubin, čije su prve slike objavljene tek nedavno. Taj teleskop je već katalogizirao više od 2.000 dosad nepoznatih asteroida, a mogao bi imati ključnu ulogu i u proučavanju ATLAS-a.
Međutim, sve napore znanstvenika mogla bi ozbiljno ugroziti najava administracije američkog predsjednika Donalda Trumpa da će drastično smanjiti NASA-in znanstveni proračun. Bijela kuća predložila je smanjenje sredstava za znanstveni odjel za čak 50 posto, što predstavlja egzistencijalnu prijetnju za brojne misije i tisuće radnih mjesta.
"U trenutku kad je savezno financiranje znanosti pod prijetnjom, imamo sreću da nas 3I/ATLAS podsjeća na važnost astronomije", poručili su Taylor i Seligman. "Javni interes i osjećaj divljenja koji ovaj objekt budi mogli bi pomoći u obnavljanju političke i društvene potpore istraživanju svemira."
"U objektu 3I/ATLAS vidimo i obećanje astronomije i važnost njezinog stalnog financiranja", zaključili su.