Swoboda: Ako europske zemlje odbiju migrante balkanskim treba platiti da ih prime

Foto: Hina

ZBOG izbjegličke krize možda bi trebalo "reprogramirati" europski zajednički proračun i sredstva predviđena za članice preusmjeriti zemljama koje su spremne dati veći doprinos zbrinjavanju migranata, rekao je austrijsKi političar Hannes Swoboda za ljubljanski dnevnik.

"Nema smisla izbjeglice slati ili smještati u državama u kojima nisu dobrodošli, gdje ih odbijaju ili diskriminiraju, ali se ne smije dogoditi da samo Njemačka, Austrija, Švedska ili Slovenija same snose račun i financirale njihovo zbrinjavanje u Turskoj", rekao je.

Swoboda, bivši potpredsjednik skupine Socijaldemokrata (SD) u Europskom parlamentu koji je svojedobno bio i izvjestitelj za Hrvatsku tijekom njezinih pristupnih pregovora s Europskom unijom, tu je ocjenu iznio za ljubljanski  "Dnevnik" u ekskluzivnom razgovoru.

"Možda treba reprogramirati europski proračun umjesto da se nekim državama nameće da prihvaćaju izbjeglice", kazao je Swoboda.

Za primjer je naveo države poput Mađarske, Poljske, Češke i Slovačke, ali je dodao da bi i te države trebale na određeni način snositi financijske posljedice izbjegličke krize.

"Treba učiniti više da se izbjeglička kriza riješi, a ne samo o tome govoriti. Ako doista dođe do zatvaranje svih država za izbjeglice, onda naravno preostaje samo plan B:  da se Balkanu, Grčkoj i Turskoj financijski pomogne kako bi kod sebe zbrinule migrante u izbjegličkim kampovima. To je naravno  rezervno, prisilno rješenje. No, u tom bismo slučaju tim državama morali namijeniti financijska sredstva, pa i ona koja bi inače primile države koje ne žele primiti izbjeglice", kazao je u razgovoru Swoboda.

Izbjegličko pitanje nije samo pitanje koje pragmatički treba riješiti, to je i pitanje temeljnog odnosa Europe prema ljudskim pravima koji je postao deficitaran, rekao je.

Swoboda: Nacionalizmi bi mogli ugroziti europski projekt

Swoboda je upozorio da bi širenje nacionalizma i autoritarnih tendencija, što su fenomeni koji se pojavljuju i na istoku i na zapadu kontinenta, moglo ugroziti europski projekt.

Ako u EU-u prevlada logika da je potrebno "manje" Europe, ako se budu zatvarale unutarnje granice i uvodile carine među državama koje su sada u jedinstvenom europskom prostoru, te ako postane svejedno kakav je oblik demokracije u pojedinim članicama, onda će i Europska unija "postati suvišna", rekao je.

Austrijski socijaldemokrat koji se zadnjih godina angažirao u raznim nevladinim udrugama i predsjednik je Međunarodnog instituta za mir (IIP) upozrio je i na trend  prema "autoritarnsoti i ugrožavanju demokracije", što je vidljivo u Mađarskoj i Poljskoj, ali i drugdje.

"Postoji opasnost da će Europa postati kontinent s autoritarno vođenim državama koje multikulturnost potiskuju na društvenu marginu, a istodobno odgovornost za izbjeglice žele naprtiti drugima, na primjer državama na balkanskoj ruti", kazao je Swoboda.
Izrazio je uvjerenje da je Njemačka s kancelarkom Angelom Merkel sposobna okrenuti takve negativne trendove.

"Ako njemačka kancelarka zadrži svoj položaj i uz pomoć nekih drugih čelnika država članica preuzme inicijativu, onda je preokret još moguć, makar teže nego što je bilo prije tri godine", kazao je Swoboda komentirajući opasnost da se Europska unija raspadne ili postane integracija sa "više brzina" i "jezgrenim dijelom" koji bi predvodila Njemačka.

"No, bez obzira kojim smjerom EU ubuduće bude išla, ljudska prava moraju ostati u njezinim temeljima. Ako postane svejedno kakav će oblik demokracije europske države imati i ako se ljudska prava budu nemilice gazila, Europska unija postat će suvišna. Zašto bi u takvom slučaju i bili  u takvoj Europskoj uniji?", zapitao se Swoboda.