Gospodarski rast u državama zapadnog Balkana u ovoj će godini biti manji od ranije prognoziranog, što je izravni rezultat globalnih kretanja, ali i usporavanja gospodarskih aktivnosti unutar Europske unije, navela je Svjetska banka (WB) u izvještaju objavljenom danas.
Svjetska banka predviđa da će ukupna stopa ekonomskog rasta Albanije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Kosova, Sjeverne Makedonije i Srbije dostići 3,2 posto u 2025., što je za 0,5 postotnih bodova niže u odnosu na prethodne projekcije. U 2026. se očekuje ubrzanje rasta na 3,5 posto.
"Usporena ekonomska aktivnost u Europskoj uniji i produbljena neizvjesnost globalnih tokova također bi mogle negativno utjecati na izglede za (gospodarski) rast u ovoj regiji", kazala je Xiaoqing Yu, direktorica WB-a za zapadni Balkan.
Ranije projekcije, koje su predviđale veći gospodarski rast u ovoj regiji, temeljile su se na razmjerno niskoj stopi inflacije te rastu plaća koji je poticao potrošnju, kao i na rastu javnih investicija.
Najvišu stopu rasta Svjetska banka predviđa za Kosovo, i to 3,8 posto. Na drugom je mjestu Srbija, kojoj analitičari WB-a predviđaju rast od 3,5 posto, a slijedi Albanija s 3,2 posto. Za BiH je predviđen rast od 2,7 posto, a za Sjevernu Makedoniju 2,6 posto.
U izvještaju WB-a istaknuto je da su u razdobljima neizvjesnosti diverzifikacija izvora rasta i obnavljanje programa strukturnih reformi najdjelotvornije strategije za očuvanje ekonomske otpornosti.
Među ključnim mjerama navode potrebu uklanjanja prepreka za pristup tržištu rada, uključujući ograničenja koja utječu na žene, zatim produbljivanje regionalnih ekonomskih integracija, poboljšanje standarda upravljanja i povećanje tržišne konkurencije radi poticanja produktivnosti i pružanja potpore dugoročnom rastu.
Navode i da je državama zapadnog Balkana važna brža provedba reformi u okviru procesa pristupanja EU, poput pridruživanja jedinstvenom području plaćanja u eurima (SEPA) i uvođenja "zelenih traka" radi pojednostavljenja prekogranične trgovine.
Svjetska banka upozorava i na rast temperatura te pojavu ekstremnih vremenskih prilika jer to, uz prelazak na "zelenu" ekonomiju, korjenito mijenja sektorske obrasce zapošljavanja u ovoj regiji, što zahtijeva znatnu prilagodbu radne snage.
Šest gospodarstava zapadnog Balkana trebalo bi kao prioritete postaviti reforme svojih sustava socijalne zaštite i službi za zapošljavanje, čime bi pomogle svom radno sposobnom stanovništvu da prebrodi vremenske nepogode kao što su poplave, suše i šumski požari te da bude pripravno za nove prilike za zapošljavanje koje donosi zelena tranzicija.
Jačanje sustava za zaštitu dohodaka od rada kao odgovor na udare na zaposlenost te veća fleksibilnost sustava socijalne zaštite pomogli bi u sprječavanju osiromašivanja pojedinaca. Uz to, prekvalifikacija radnika za "zelena" radna mjesta doprinijela bi odgovoru na promijenjenu potražnju za vještinama, čime bi se potaknuli produktivnost i gospodarski rast, stoji u izvještaju Svjetske banke.