Švercanje devizama na internetu - dnevno se obrne čak dvije milijarde dolara

ŠVERCANJE devizama očito se ne tolerira na ulicama, ali kada se takva djelatnost legalizira i to u okviru danas sveprisutnog financijskog sektora, onda takav vid ostvarivanja profita nije dvojben, jer su tako regulirala gotovo sva nacionalna zakonodavstva u svijetu.

Svi se sjećamo ratnih 90-tih kada smo na gotovo svakom uglu, poglavito u gradovima, mogli zateći ne baš malobrojne prodavače koji kroz zube sikću "maraka,... treba maraka", ali već koncem rata začudna revnost hrvatske policije te je ulične trgovce ubrzo stjerala u kut.
Više je nego jasno da se takva ulična trgovina nije sviđala bankarima.

Naime, njihova nemogućnost kontrole novčanog prometa sputavala je zacrtanu poslovnu politiku. Činjenica je da se takvom ilegalnom trgovinom bitno utjecalo na ponudu i potražnju novca na tržištu, ali je isto tako neupitno da je švercanje devizama do 1990. godine bilo rezervirano samo za centralne i komercijalne banke te neke druge financijske institucije, da bi se tek poslije dopustilo poduzećima, menadžerima, pa i malim ljudima da i oni nešto ušićare.

U virtualnim mjenjačnicama obrne se čak dvije milijarde dolara dnevno

Dnevno se u svijetu u virtualnim mjenjačnicama "obrne" čak dvije milijarde dolara što jasno govori o veličini, ali i likvidnosti ovog financijskog tržišta. Na istom se u svakom trenutku može pronaći suprotna strana koja je spremna prodati ili kupiti potreban iznos željene valute. Cijeli biznis postao je dostupniji pošto je razvijen Internet Forex Market.

Trgovina se odvija sa sedam glavnih valuta nazvanih "majors", a to su američki, kanadski i australski dolar, japanski jen, britanska funta, švicarski franak te najmlađa svjetska valuta - euro. Tržište je otvoreno 24 sata na dan, a naravno može se trgovati s bilo koje lokacije. Kao i u običnijim vidovima poduzetništva i u ovom je moguće djelovati samostalno ili se novac namijenjen ovakvoj vrsti investicija prepustiti profesionalcima.

Ono što svaki potencijalni "forexovac" mora imati prije svega na pameti je da se bez određene količine novca na bankovnom računu ne može baviti virtualnim razmjenjivanjem valuta, a potrebna je i svijest kako se i u ovom poslu može i dobro zaraditi, ali i izgubiti prilična količina novca.

Virtualno švercanje - relaksacija, ovisnost ili posao?

Najveći broj ljudi u ovaj se posao uključio radi zabave ili radi popunjavanja svojeg slobodnog vremena. Nemali je broj onih koji su svoje početničke korake nastavili bilo zbog toga što su se navukli bilo zbog toga što su shvatili da im matematika, analiza nebrojenih brojčanih podataka, kao i pažljivo promatranje stanja svjetskih gospodarstava jednostavno dobro ide.

Priča je slična s ljudima koji su se navukli na klađenja ili neku drugu "kocku" pa su svoj dotadašnji posao zamijenili onim kojeg mogu eto obavljati kod kuće. Koliki je njihov točan broj teško je utvrditi kao što je nemoguće znati koliko se ljudi bavi investiranjem u dionice, obveznice i druge vrijednosne papire.

Zanimljivo je da se u ovakve pothvate može krenuti kroz pet minuta. Već okorjeli "šverceri" svim zainteresiranima preporučuju ulazak sa najnižom svotom, onom od 50 dolara, jer demo verzije ponuđene na internetu ne stvara pravi dojam i nisu najbolja škola za ozbiljniji posao. Naime, kako ističu, "ne može se naučiti plivati ako se ne uđe u vodu". Ujedno napominju kako ovakav biznis ne podrazumijeva nikakve dadžbine državi ili kome drugom na tržištu, što sve igrače ove svjetske igrice dovodi u gotovo jednaku poziciju kao i nekad švercere s početka priče.