Šveđani su postali meta islamista, postalo je opasno nositi švedski dres. Zašto?

Foto: Profimedia

"Pet minuta nakon početka utakmice, na tribinama se pročulo da se dogodilo nešto strašno. Zatim su ljudi na stadionu umjesto utakmice počeli gledati u svoje mobitele", opisala je švedska navijačica Pernilla Califf kako je na Stadionu kralja Baudouina u Bruxellesu u ponedjeljak navečer odjeknula vijest da su u terorističkom napadu islamskog fundamentalista smrtno stradala dva švedska navijača u dobi od 60 i 70 godina, dok je treći teško ranjen.

Tunižanin Abdesalem Lassoued (45), kojeg je belgijska policija u utorak ujutro nakon dojave građana usmrtila u jednom kafiću u Bruxellesu, namjerno je napao švedske navijače uoči kvalifikacijske utakmice Belgije i Švedske za Euro 2024., ponajprije kako bi se osvetio za brojna spaljivanja Kurana koja su posljednjih mjeseci u Švedskoj na javnim mjestima počinile osobe bliske ekstremnoj desnici. Isto tako, nema sumnje da je Lassoueda na teroristički pohod motivirao aktualni sukob između Hamasa i Izraela.

U obraćanju javnosti u utorak, švedski premijer Ulf Kristersson rekao je kako se otkrilo da je počinitelj ovog terorističkog napada od 2012. do 2014. služio zatvorsku kaznu u Švedskoj, kamo je došao kao izbjeglica. Vjeruje se da je potom otišao u Belgiju i ondje 2019. zatražio azil. Iako je njegov zahtjev odbijen, nije deportiran, nego je ostao ilegalno živjeti u Belgiji. Čini se da je švedska policija još 2016. upozorila svoje belgijske kolege da se Lassoued radikalizirao.

Sam Lassoued na društvenim se mrežama nakon napada izjasnio kao "vojnik Islamske države", što možda objašnjava i kako je došao do vojne poluautomatske puške AR-15, inače omiljenog oružja američkih masovnih ubojica. U međuvremenu je Islamska država, teroristička i islamistička organizacija koja je 2019. izgubila posljednje uporište na Bliskom istoku i za koju se smatralo da je izgubila ubojit potencijal, na svome kanalu na Telegramu preuzela odgovornost za napad u Bruxellesu.

"Sve ukazuje na to da se radi o terorističkom napadu usmjerenom na Švedsku i Šveđane. Teško je sagledati razmjere posljedica ovog terorističkog napada. Živimo u mračnom vremenu. Moramo zaštititi naše otvoreno demokratsko društvo. Moramo se držati vlastitih vrijednosti. Nećemo se prilagođavati teroristima", rekao je švedski premijer i naglasio: "Istodobno ne želim da Šveđani idu okolo skrivajući tko su i odakle su. To se neće dogoditi."

Prije nego što je u srijedu u Bruxellesu nazočio komemoraciji za ubijene švedske državljane, Kristersson je naglasio da europske granice moraju biti zaštićene: "Ako nemamo kontrolu nad europskim granicama, ako bilo tko može ući u Europu, onda je situacija opasna. Bez kontrole na vanjskim granicama ne možemo imati slobodno kretanje u Europi."

Švedski građani na udaru islamista

Švedske vlasti već mjesecima su svjesne povećanog rizika od terorizma, pa je tako na temelju obavještajnih podataka mogućnost za terorističke napade u kolovozu povećana na četvrtu razinu na skali do pet, što označava konkretnu prijetnju.

Iako se u švedskoj javnosti tada ponajprije smatralo da se to odnosi na opasnost od terorističkih napada unutar zemlje, sada je jasno da će švedski građani na udaru biti (i) u inozemstvu.

Vijesti o nasilju na javnim mjestima svakako nisu presedan u švedskim medijima, ponajprije kroz obračune kriminalnog podzemlja u kojem su i počinitelji i žrtve većinom imigranti, no teroristički napadi ovakvih razmjera u Švedskoj su ipak rijetkost. Jedini usporedivi slučaj u posljednjih 50-ak godina dogodio se 2017. kada je jedan uzbekistanski islamist oteo kamion kojim je u centru Stockholma usmrtio četiri, a ozlijedio 15 osoba.

Iako je premijer Kristersson pozvao švedske građane da u javnosti skrivaju odakle dolaze, voditelj sigurnosti Švedskog nogometnog saveza Martin Fredman preporučio je navijačima da sklone nacionalna obilježja poput dresova i šalova dok napuštaju Bruxelles. S obzirom na to da su Šveđani nakon eskalacije sukoba Hamasa i Izraela, ali i zbog imidža zemlje koja je "neprijatelj islama", postali poželjna meta radikaliziranih islamista, švedski mediji nagađaju da će ovakve preporuke vrijediti dulje, kako za navijače i gledatelje tako i za same švedske sportaše u inozemstvu.

Kao i obično, tragedija u Bruxellesu postala je povod i za optužbe i sukobe unutar švedske stranačke scene. Tako je parlamentarna zastupnica ekstremno desnih Švedskih demokrata Jessica Stegruds na X-u napisala kako je predsjednika Švedskog nogometnog saveza Fredrika Reinfeldta, koji je evakuiran pod osiguranjem, trebalo ostaviti na stadionu bez ikakve policijske zaštite.

Naime, Reinfeldt je bio premijer švedske vlade desnog centra (iz iste Umjerene stranke kao i Kristersson) do 2014. godine, u vrijeme kad je Švedska prihvatila desetke tisuća izbjeglica s Bliskog istoka.

"Prezirem sve političare - uključujući Fredrika Reinfeldta - koji su postavili temelje za ovo", napisala je Stegruds u tvitu koji je kasnije, nakon poplave osuda sa svih strana, naravno, izbrisala.

"Kad vidite švedske navijače u žutim dresovima, inače osjećate radost, uzbuđenje, iščekivanje i slavlje. Strašna je pomisao da odsad zbog žutog nacionalnog dresa možeš postati meta terorističkog napada", rekao je po povratku iz Bruxellesa reporter Švedskog nacionalnog radija Andreas Matz.

Komentare možete pogledati na ovom linku.

Pročitajte više

 
Komentare možete pogledati na ovom linku.