TIHI ubojica širi se australskom populacijom koala, predstavljajući prijetnju za koju stručnjaci za divlje životinje kažu da bi mogla istrijebiti legendarnog tobolčara u velikim dijelovima zemlje.
Krivac je klamidija, spolno prenosiva bakterija koja godišnje zarazi više od 100 milijuna ljudi diljem svijeta i može uzrokovati neplodnost kod ljudi ako se ne liječi. Za koale nekontrolirana klamidija može uzrokovati sljepoću i bolne ciste u reproduktivnom traktu životinje, što može dovesti do neplodnosti ili čak uginuća, piše CNN.
Što je još gore, antibiotici koji se koriste za liječenje bolesti mogu uništiti osjetljivu crijevnu floru koja je koalama potrebna da konzumiraju osnovnu ishranu od lišća eukaliptusa, što dovodi do toga da neke životinje uginu od gladi čak i nakon što su izliječene. Bolest se također može brzo širiti.
Prema Marku Krockenbergeru, profesoru veterinarske patologije na Sveučilištu u Sydneyju, 2008. godine postojala je vrlo niska prevalencija klamidije, tek oko 10 posto, u populaciji koala u Gunnedahu, ruralnom gradu na sjeveroistoku australske savezne države Novi Južni Wales. Do 2015. godine stopa se popela na čak 60 posto. Sada je oko 85 posto populacije koala zaraženo ovom bolešću, rekao je Krockenberger.
"Zbog neplodnosti to više nije održiva populacija. Gotovo svaka ženka zaražena klamidijom postaje neplodna u roku od godinu dana, možda najviše dvije godine... Čak i ako prežive, ne razmnožavaju se više", rekao je Krockenberger.
Stručnjaci kažu da se situacije poput ove u Gunnedahu događaju među koalama diljem Australije, prijeteći populacijama koje su već ranjive zbog šumskih požara i gubitka staništa zbog krčenja šuma. Znanstvenici sada testiraju cjepiva protiv klamidije kako bi zaštitili životinje.
"Izlažemo se vrlo velikom riziku lokaliziranog izumiranja ako ova strategija cjepiva ne uspije", rekao je Krockenberger za CNN.
Jesu li koale u Australiji ugrožene?
Malo je jedinstvenijih australskih životinja od koale. Sivi tobolčar s pahuljastim ušima, koji jede lišće sa stabla eukaliptusa i nosi svoje mlade u tobolcu, može se naći samo u Australiji i redovito se viđa u kulturološkim prikazima ove zemlje. No koale se suočavaju s brojnim prijetnjama svome opstanku. Osim bolesti, tobolčari trpe zbog nestajanja staništa i često ih napadaju divlji psi i udaraju automobili.
Koala je navedena kao ranjiva na Crvenom popisu Međunarodne unije za očuvanje prirode (IUCN), koji katalogizira vrste kojima prijeti izumiranje. IUCN kaže da u divljini živi između 100.000 i 500.000 koala, ali australska zaklada koala kaže da je njihov broj tek oko 58.000. Zbunjenost oko veličine australske populacije koala inspirirala je vladu da prošle godine izdvoji dva milijuna australskih dolara za stvaranje nacionalnog popisa koala kako bi se utvrdilo gdje se nalaze i koliko ih je ostalo.
Populacija koala u zemlji pretrpjela je teške gubitke tijekom katastrofalnih požara 2019. godine, koji su uništili više od 12 milijuna hektara zemljišta samo diljem Novog Južnog Walesa. Prema Svjetskom fondu za prirodu (WWF), požari su usmrtili ili raselili gotovo tri milijarde životinja. Ta brojka uključuje više od 60.000 koala koje su uginule, izgubile svoje stanište ili pretrpjele ozljede, traume, udisanje dima i toplinski stres od plamena.
Sredinom 2021. godine izvješće australske vlade o statusu očuvanosti koala preporučilo je da se status promijeni u "ugrožene" u Queenslandu, Novom Južnom Walesu i teritoriju glavnog grada Australije, kao rezultat brzog opadanja populacije u tim područjima. U nekim regijama izvješće je pokazalo da se populacija gotovo prepolovila tijekom samo 20 godina. Australska vlada izrađuje nacionalni plan oporavka koale koji će biti revidiran u prosincu 2021., prije nego što bi mogao postati zakon tijekom 2022. godine.
Međutim, Deborah Tabart, predsjednica Australske zaklade za koale, kaže da je potrebno učiniti mnogo više kako bi se koale i njihova staništa zaštitili u cijeloj zemlji, upozoravajući da bi tobolčari mogli biti izbrisani u roku od tri generacije.
"Želimo Zakon o zaštiti koala. Ako zaista ozbiljno razmišljamo o zaštiti ove vrste, trebamo učinkovit zakon, a to znači i zaštitu drveća", rekla je Tabart.
Aktivisti kažu da bi to bilo slično Zakonu o bjeloglavom orlu u Sjedinjenim Američkim Državama, koji štiti nacionalni amblem zemlje od prijetnji populaciji i staništu.
Kako se klamidija širi?
Kada se suočimo s prijetnjama staništima koala i opskrbi hranom, klamidija bi se mogla činiti kao sekundarni problem. No kako se broj životinja smanjuje, stručnjaci kažu da reprodukcija nikada nije bila važnija. Postoje dvije vrste klamidije kod australskih koala, od kojih je jedna, chlamydia pecorum, gotovo u potpunosti odgovorna za najteže slučajeve bolesti u populaciji.
U radu objavljenom u rujnu 2020. u časopisu FEMS Microbiology Reviews navodi se da opasniji soj klamidije možda potječe od stoke koju su u Australiju donijeli europski kolonizatori u 19. stoljeću. Bolest se u populaciji koala širi kroz reprodukciju i društveno ponašanje povezano s parenjem, iako mladunčad koala može dobiti bolest od svojih majki.
Prema Sveučilištu u Sydneyju, stope infekcije u nekim populacijama koala u Queenslandu, Novom Južnom Walesu i Victoriji mogu dosegnuti čak 100 posto, što ih čini potpuno neplodnima.
Naglašavajući smrtonosni potencijal bolesti, studija u časopisu Journal of Applied Ecology u ožujku 2018. pokazala je da je od 291 koale pregledane tijekom četiri godine njih 18 posto umrlo od klamidije ili povezanih komplikacija. Bolest je bila drugi najveći uzrok smrti, nakon napada ostalih životinja.
Klimatske promjene pogoršavaju problem
Klimatska kriza učinila je Australiju osjetljivijom na razorne šumske požare poput 2019. godine, kao i na sušu i vrućine. To također čini koale podložnijima bolestima. Prema vodećem znanstvenom tijelu Australije, Organizaciji za znanstvena i industrijska istraživanja Commonwealtha (CSIRO), ova zemlja se već zagrijala za oko 1.44 stupnja iznad prosjeka iz 1910. godine. U izvješću australske vlade navodi se da su tobolčari posebno podložni brzom širenju klamidije kad su izloženi neuobičajeno stresnim okolišnim uvjetima, uključujući vruće vrijeme, sušu, gubitak staništa i fragmentaciju.
Stručnjaci kažu da su svjedočili sličnim brzim eksplozijama bolesti u divljini. Krockenberger je rekao da je u Gunnedahu niz toplinskih valova i suša 2009. i 2010. prethodio udvostručenju broja slučajeva klamidije.
Peter Timms, profesor mikrobiologije na Sveučilištu Sunshine Coast u Australiji, rekao je da nakon što hormoni stresa koale porastu zbog ekoloških problema infekcije često napreduju od relativno malog do ozbiljnog problema. Rekao je da kombinacija gubitka staništa i klimatskih promjena uzrokuje da su koale kronično pod stresom, slabeći njihov imunološki sustav.
"Sve to dovodi do lošeg odgovora na klamidiju. To ih dovodi od infekcije klamidijom niskog stupnja do ozbiljnije bolesti. I to im činimo mi ljudi", rekao je Timms za CNN.
Ispitivanja cjepiva protiv klamidije za koale
Ali australskim koalama stiže pomoć. Cjepivo protiv klamidije, koje je tijekom prošlog desetljeća razvio Timms, testira se među populacijom koala kao način zaštite životinja od ozbiljnih infekcija. U tijeku su kontrolna ispitivanja kako bi se testirala učinkovitost cjepiva na malim skupinama koala, često oko 20 ili 30 odjednom, ističe Timms. Trenutačni pokus je najveći do sada - uključuje 400 koala.
"Neke koale se cijepe kada se dovedu u veterinarske bolnice s drugim bolestima osim klamidije, dok se druge cijepe u sklopu zajedničkih napora za očuvanje populacije", kaže Timms i dodaje:
"Znamo da cjepivo može smanjiti stopu infekcije, no ono je ne svodi na nulu. Ne postoje cjepiva koja to čine, ali potiskuje opterećenje infekcije."
Iako se Timms nada da će postupak smanjiti stopu infekcije, teško je pratiti širenje klamidije u divljoj populaciji. Krockenberger sa Sveučilišta u Sydneyju, koji je uključen u zasebno ispitivanje cjepiva, rekao je da svrha lijeka nije preokrenuti tijek bolesti kod pojedinačnih koala: "Kada su kronično zaraženi, često mogu živjeti relativno sretno, ali se ne mogu razmnožavati." Umjesto toga, rekao je kako se nada da će smanjenjem stope zaraze koala istraživači moći spriječiti širenje bolesti na nove domaćine i na taj način održati populaciju koja se razmnožava.
"Također se nadamo da će životinje koje nisu zaražene, ali su cijepljene, biti otpornije na infekcije", rekao je Krockenberger. Timms je rekao kako se nada da će cjepivo, nakon što se pokaže da je sigurno i učinkovito, plasirati u bolnice za divlje životinje diljem Australije kako bi cijepili sve koale koje mogu. Rekao je da ga ljudi često pitaju kako će cijepiti "onu posljednju koalu na posljednjem stablu", na što Timms odgovara da neće ni pokušati. Sve što može učiniti je pokušati spasiti što veći dio populacije. "Uostalom, to su ipak divlje životinje", zaključio je Timms za CNN.