Udruga hrvatskih sudaca (UHS) izrazila je duboku sućut obitelji tragično preminulog Luke Milovca, ističući kako je ovaj događaj ponovno suočio suce s težinom odgovornosti koju njihova dužnost nosi. Iz udruge poručuju da suci ne bježe od odgovornosti, ali naglašavaju da se ona mora utvrđivati kroz zakonske mehanizme, a ne u javnom prostoru.
Smatraju da je, umjesto javnih prozivki, potrebno usmjeriti se na stvarno poboljšanje sustava, zbog čega su Ministarstvu pravosuđa uputili konkretne prijedloge, navodi se u priopćenju Udruge hrvatskih sudaca.
Odgovornost sudaca i uloga javnosti
Iz UHS-a navode kako svaki sudac odgovara za svoje postupanje, ali se ta odgovornost mora jasno i institucionalno utvrditi kroz zakonom predviđene procedure. Naglašavaju kako javni prostor i političke rasprave nisu mjesto za suđenje sucima, jer za to postoje postupci u kojima se utvrđuju činjenice, a ne politički dojmovi.
Udruga također ističe da, radi očuvanja dostojanstva sudačke dužnosti i nepristranosti, ne može sudjelovati u javnim prepucavanjima s predstavnicima izvršne vlasti jer bi to narušilo ustavni položaj sudbene vlasti.
Što suci predlažu ministru Habijanu?
U dopisu ministru pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Damiru Habijanu, UHS je ukazao na konkretne probleme koji koče učinkovit rad sudova. Cilj je, kako navode, argumentirano informirati javnost o funkcioniranju pravosuđa i potaknuti nužne promjene.
Udruga je uočila nekoliko ključnih nedostataka u sustavu koje smatraju da je potrebno hitno riješiti.
Ključni problemi u sustavu
Jedan od problema je taj što sudac u prekršajnom postupku, ako se ne radi o prekršaju s elementima nasilja, nema uvid u raniju kaznenu osuđivanost okrivljenika, već samo u prekršajnu. Velikim se problemom ističe i ograničena funkcionalnost sustava eSpis, kojim upravlja Ministarstvo pravosuđa.
Naime, suci istrage koji odlučuju o istražnom zatvoru, kao ni suci koji vode kaznene ili obiteljske postupke, kroz sustav nemaju uvid u druge postupke koji su u tijeku protiv iste osobe, što im onemogućuje stvaranje cjelovite slike.
UHS upozorava i na to da pravosuđe, osim vremenski ograničenog zaštitnog nadzora, nema drugih mogućnosti nadzora osuđenika nakon što u potpunosti izdrže zatvorsku kaznu, čak ni za najteža kaznena djela.
Također, ne postoji ni formalna "kontakt mreža" za upozorenja između sudaca, državnih odvjetnika, socijalnih radnika i drugih službi o osobama kod kojih postoji rizik od ponavljanja kaznenih djela.
Iz Udruge hrvatskih sudaca stoga pozivaju da se sve institucije zajedničkim snagama usmjere na stvarno poboljšanje sustava.