Voda, molekula ključna za život kakav poznajemo, postojala je već u ranim fazama svemira, pokazuje novo istraživanje objavljeno u časopisu Nature Astronomy.
Po prvi put, tim znanstvenika modelirao je nastanak vode u primordialnom svemiru te otkrio da su uvjeti za nastanak naseljivih planeta mogli postojati milijardama godina ranije nego što se dosad pretpostavljalo.
Prema simulacijama tima, prve molekule vode pojavile su se nakon što su eksplodirale prve zvijezde, odnosno kroz supernove, događaje koji proizvode teže elemente poput kisika, nužnog za formiranje H2O.
"Prije prvih eksplozija zvijezda, u svemiru nije bilo vode jer nije bilo kisika", rekao je Daniel Whalen, kozmolog sa Sveučilišta u Portsmouthu i glavni autor studije. "Nakon Velikog praska preživjeli su samo najjednostavniji elementi – vodik, helij, litij te tragovi barija i bora."
"Kisik, nastao u srcima tih supernova, spojio se s vodikom i stvorio vodu, omogućujući nastanak ključnih elemenata potrebnih za život", dodao je Whalen.
Istraživanje se fokusiralo na dvije vrste supernova – core-collapse supernove i Population III (Pop III) supernove. Dok prve proizvode umjerene količine teških elemenata, Pop III supernove izbacuju više od deset masa Sunca u obliku metala. Oba tipa supernova stvaraju oblake plina bogate vodom, koji putuju svemirom.
"Glavna mjesta nastanka vode u tim ostacima su guste jezgre molekularnih oblaka, koje su u nekim slučajevima sadržavale gotovo usporedive količine vode kakve danas postoje u Sunčevom sustavu", naveli su istraživači u prethodnoj verziji rada objavljenoj na arXiv-u.
Dodali su da su te guste jezgre vjerojatni kandidati za formiranje protoplanetarnih diskova, odnosno ranih faza nastanka planetarnih sustava.
"Osim što pokazuju da je ključni sastojak života postojao u svemiru već 100 do 200 milijuna godina nakon Velikog praska, naše simulacije ukazuju da je voda bila važan dio prvih galaksija", zaključuje tim.
Drugim riječima, osnovni preduvjeti za nastanak života pojavili su se znatno ranije nego što se mislilo, što sugerira da je rani svemir možda bio iznenađujuće "živahno" mjesto.
Teleskopi sposobni detektirati iznimno slabo, daleko svjetlo – poput svemirskog teleskopa James Webb – ključni su za daljnje istraživanje tog razdoblja. Svako novo opažanje pomaže astronomima da dublje zavire u povijest svemira, od stvaranja prvih galaksija do analize njihove kemijske građe.
Iako još nismo pronašli život izvan Zemlje, rad poput ovog približava znanstvenike razumijevanju kako je život mogao nastati.
Istraživanje naziva Abundant water from primordial supernovae at cosmic dawn objavljeno je u časopisu Nature Astronomy.