Što nam donosi Schengen? Ukidanje granica na sjeveru i velike probleme na jugu

Foto: EPA/Index/Screenshot HRT

POTVRDA Europske komisije da je Hrvatska ispunila tehničke uvjete za ulazak u Schengenski prostor otvara logično pitanje što hrvatski građani mogu očekivati kad do toga jednog dana dođe, iako je sasvim izgledno da se to neće dogoditi još godinama.

Ukidanje graničnih kontrola prema Sloveniji i Mađarskoj

Kad dođe do kompletnog preuzimanja svih schengenskih sporazuma, ukinut će se granične kontrole na unutarnjim granicama, dakle cestovne granične kontrole prema Sloveniji i Mađarskoj, a isto tako i kontrole na zračnim i pomorskim prijelazima.

Što se tiče građana i roba na granicama između Hrvatske, Slovenije i Mađarske, granica će se moći prelaziti na bilo kojem mjestu s bilo kojom vrstom roba. Ostaje i dalje procedura dažbina oko unosa nekih roba, primjerice u vezi s poreznim stavkama vezanima za unos automobila, što će, prema sadašnjim očekivanjima, vjerojatno i dalje ostati kako jest. No kad budemo primljeni u Schengen, granica će se moći prelaziti na bilo kojem mjestu u bilo kojem trenutku, a i sama granična crta, izvan graničnih prijelaza koji će se ukinuti, moći će se prelaziti bilo gdje, kako su za Index kazali stručnjaci dobro upućeni u tu problematiku.

Granice unutar Schengena ponovno postoje već četiri godine

Schengenski prostor realizacija je ideje o Europi bez granica, no moramo primijetiti da je ta i takva ideja u međuvremenu ustuknula pred migrantskom krizom koja je nastala političkom destabilizacijom Bliskog Istoka.

Tako su i države članice Europske unije unutar Schengenskog prostora vratile granične kontrole, iako su ih bile ukinule u duhu Schengenskih sporazuma. Zbog straha od naleta vala velikog broja migranata učinile su to Slovenija, Austrija, Francuska i Njemačka, koje održavaju te granične kontrole već četiri godine, od 2015. godine.

O tome što nam donosi Schengen razgovarali smo s nekoliko iskusnih sigurnosnih stručnjaka.

Pričali smo s bivšim policijskom šefom granice za cijelu državu

Zlatko Sokolar je do prije dvije godine, do umirovljenja, bio policijski načelnik uprave za granicu, odnosno, pojednostavljeno rečeno, šef granice za cijelu državu te je aktivno radio na ispunjavanju svih tehničkih uvjeta, o čijem je ispunjenju Hrvatska danas dobila potvrdu. Nazvali smo ga dok je boravio u Šibeniku, gdje ove dane provodi u berbi maslina.

"Kao dugogodišnji djelatnik pratio sam taj prvi stupanj, ispunjavanje tehničkih uvjeta. Za to su zaslužni i granična policija, ali i sve druge službe koje su bile uključene u ispunjavanje schengenskih kriterija, a to su i MVP i Ministarstvo financija, služba za izgradnju graničnih prijelaza, inspekcijske službe... To je jedno veliko priznanje, ali i obaveza. Može se reći slobodno da smo mi ispunili sve te kriterije. To je priznanje jednoj, pa i više generacija svih tih službenika od kojih je MUP, odnosno policija kao središnja služba, najviše pridonijela, ali da je još dugačak put, to je sigurno", kazao nam je Zlatko Sokolar.

"Iscrpit ćemo sve resurse"

"Sve što se tiče graničnog sustava je i pitanje politike, ne može se od toga pobjeći, tu mora biti čovjek realan. Vidjeli smo da je bio veliki pritisak da se to prenese na novi sastav Europske komisije, ali se to uspjelo riješiti u ovom sastavu, i to je uspjeh. A to da ćemo iscrpiti sve resurse, to je definitivno tako. Ovim službama koje trebaju dalje nastaviti raditi slijedi krvavi posao", govori nekadašnji šef državne granice.

Ali jednog dana, kad do ulaska u Schengen konačno dođe, možemo se barem nadati da više neće biti kolona na granici sa Slovenijom?

"Ne bi bilo kolona. Ukinule bi se kontrole na cestovnim prijelazima prema Sloveniji, odnosno malo manje prema Mađarskoj. Tih klasičnih graničnih policijskih kontrola na prijelazima ne bi više bilo, odnosno radile bi se kompenzacijske mjere po dubini ili, ne daj bože, u slučaju pogoršanja sigurnosnih uvjetima na samim bivšim graničnim prijelazima", pojašnjava Sokolar.

"Granična policija u BiH bacila je ručnik u ring"

No sudeći prema graničnim kontrolama između Slovenije i Austrije, odnosno Austrije i Njemačke, originalni Schengen više ne postoji?

"To je krnji Schengen, što se tiče uvjeta i procjena sigurnosti unutar najugroženijih država na migrantskoj ruti. Francuska i Njemačka 2015. godine, pa Austrija, Slovenija se buni protiv toga, ali je isto tako postavila žicu prema nama, Mađarska i dalje drži svoj strogi režim žice ili ograde u dvostrukom profilu na granici sa Srbijom, odnosno namotane žice prema nama. Dakle, s te EU strane smo okruženi žicom u najvećem dijelu, a najugroženiji dio granice je prema BiH. Mogu reći, prateći kroz medije i javne izvore, u BiH je humanitarna i sigurnosna katastrofa. Eto, nažalost, tamo je takvo stanje. Granična policija BiH je, nažalost, boksačkim rječnikom rečeno, bacila ručnik u ring prije nego što je započela borbu s nezakonitim migracijama na granici sa Srbijom i Crnom Gorom. Jasno, kompletni pritisak se prenio na nas", govori umirovljeni načelnik Sokolar koji je najveći dio svog radnog vijeka u policiji proveo posvećen pitanjima sigurnosti granice.

Hoće li pojačani priljev migranata iz BiH biti veliki udar na policiju?

"S jedne strane, hrvatska policija je spremna učiniti sve da i dalje osigura granice. No s druge strane, problem je u BiH. Vlasti Velike Kladuše govore da se sada u tom divljem kampu koji nitko više ne kontrolira nalazi 6-7 tisuća ljudi koji su u humanitarnom kolapsu, a sigurnost nitko ne garantira. A i dalje na granici BiH sa Srbijom i Crnom Gorom nadiru novi migranti, situaciju u Turskoj znamo, grčki otoci su puni migranata... Grčka upozorava ostatak Europe da se treba pripremiti za novi migracijski val. Dakle, ovaj put ne samo Turska nego i Grčka! Grčka je puna, nekih 80-90 tisuća migranata prema javnim podacima. Ako oni kažu da svaki mjesec dolazi preko 10.000 migranata, možete računati na nekih 100.000 ljudi koji jedva čekaju da pođu u pravcu Europe. Dakle, Grčka je zemlja EU-a i Schengena, međutim unatoč značajnim naporima taj dio nisu uspjeli do kraja iskontrolirati", priča Sokolar.

Najduža kopnena granica u Europi

Dakle, schengenski sustav ne može na pravilan način odgovoriti na problem migrantske krize?

"Nažalost da. S jedne strane bilo je vidljivo da Hrvatska čini strahovite napore, i u policijskom i u organizacijskom smislu, da osigura tu najdužu kopnenu granicu u Europskoj uniji, ali to je definitivno zaista vrlo teško, gotovo nemoguće. Naše brojke govore, iako su teško dostupne, da je u odnosu na prošla razdoblja to dramatično povećanje i da se treba zaista puno napora da se osigura stanje ravnoteže i da se ispune do kraja svi kriteriji kako bi se jednog dana moglo pristupiti u puni Schengen", otkriva nam bivši šef državne granice i dodaje: "Bit će to strahovit posao."

2024. godina - najoptimističniji rok

Koliko će, prema njegovoj procjeni, još potrajati do ulaska u Schengen?

"Mi koji smo bili praktično uključeni u ta kretanja europskih integracija od 2001. godine pamtimo da su nam govorili da ćemo biti primljeni u EU 2005. godine, a u Schengen 2007. godine. A sad evo gledajte: primljeni smo 2013., a tek smo 2019. ispunili tehničke kriterije. Rumunjska je naprednija, ali još nisu ispunili političke kriterije. Objektivno, ako budemo govorili o 2023. ili 2024., to je najoptimističniji rok."

Što se tiče zabrinjavajuće situacije s migrantima u BiH, lokalne vlasti u nekim dijelovima Hrvatske govore da stotine ljudi svakoga dana prolaze iz BiH? 

Dnevno stotine migranata prelaze u Hrvatsku

"Nažalost, zadnja informacija koju je javno dao gradonačelnik Gospića govori u prilog toj informaciji da migranti prelaze. Zapravo, i podaci slovenske granične policije govore da bilježe preko 11.000 nezakonitih migranata u prvih devet mjeseci. Znači da ipak uspiju proći. Prema svim tim podacima, znači da je strahoviti pritisak na granici koju pokriva sisačko-moslavačka i karlovačka, odnosno ličko senjska policijska uprava. Evidentno je da migranti prolaze i da se u tom pravcu moraju pojačati sve te mjere. Nažalost je to tako", tumači naš sugovornik.

Kako onda riješiti taj problem?

"Vidjeli smo da Mađarska traži od Europske unije dio troška za podizanje onih velikih ograda i kapija na graničnim prijelazima, te na to žice, više od milijardu eura, a tamo se radi o uglavnom ravničarskom dijelu gdje je bilo lako podići granice. Međutim, mi u šumovitom dijelu granice imamo problem jer je strahovito skupo raditi šumske prosjeke. Definitivno je u ovom trenutku nemoguće", rekao nam je Sokolar.

Darovni ugovor o granici

Naš sugovornik primjećuje i politički pritisak koji dolazi iz Slovenije u vezi sa Savudrijskom valom. "Koliko će to koštati, to ćemo tek vidjeti. Što se tiče slovenskih zahtjeva, najbolje bi bilo da se to zove Darovni ugovor o granici, a ne ovo što oni sad pokušavaju nametnuti", komentira Sokolar.

Postoji li kakvo alternativno rješenje za očuvanje sigurnosti granice?

"Imamo zakonske mogućnosti za angažiranje pričuvne policije, no to je vrlo sporo. A isto tako i za vojsku, postoji veliki kapacitet i tu se izgubilo vrijeme od 2016. naovamo da se vojska osposobi, tehnički popuni i da se iskoriste strahovito veliki europski fondovi za sigurnost granica. Tu su bili deseci milijardi eura za poboljšanje tih kapaciteta, to su propisi EU-a omogućili, ali nismo se tu nimalo pomogli. Naša država je i dalje ostala na ovoj policijskoj opciji. Tu ima uspjeha, ali ovakav pritisak nezakonitih migranata kakav je sada, i onaj koji slijedi, sasvim je drugačiji u odnosu na bivšu migrantsku krizu iz 2015. i 2016. godine. S te strane, ima još dosta posla", odgovara Sokolar.

"Prošli smo 60 posto puta. Stvar je sada u rukama politike. Rumunjska i Bugarska su davno ispunile tehničke uvjete, pa i dalje čekaju. Kad bi mi tu upali, ili samo stalno išli, to bi bilo veliko iznenađenje. Ali kad je politika u pitanju, sve je moguće", zaključuje naš razgovor bivši načelnik uprave za granicu.

Pretvorit će nas u graničare

Sigurnosnog stručnjaka Željka Cvrtilu također smo upitali što će ulazak u Schengen značiti za hrvatske građane.

"Moje osobno razmišljanje - ništa posebno. Osim što ćemo brže ići preko granice. Ništa posebno se tu za građane neće dogoditi. Osim što ćemo imati puno više obveza kao država jer se preuzima kompletno čuvanje granice Unije, a to nije ništa posebno u odnosu na ovo što sada imamo jer je glavni udarac na Hrvatsku ionako što se tiče migranata i kriminala. To je sve jedna floskula, što se mene tiče", rekao nam je Cvrtila.

Ni Schengen nije što je bio?

"Ne može nitko nikoga spriječiti da se zaštiti kako on misli da je najbolje. Je li to sada štićenje ili nije, o tome možemo raspravljati. Po meni, to nisu dobra rješenja. To su rješenja na način da ste ostavili perifernim državama da čuvaju granicu cijele Europe. Onda ispada da će se Grci, Rumunji, Hrvati i tko već sutra uđe u to, pretvoriti u graničare. Svi ćemo čuvati granice. Pa bolja su onda rješenja bila u Jugoslaviji - sve republike su išle na granicu i čuvale zajedničku granicu. A sada ispada da će oni to nešto malo platiti da mi budemo graničari. Ja sam protiv te opcije. Bolje da Nijemac pošalje pet tisuća Nijemaca, ili Francuz, pa neka čuvaju granicu. Oni nama šalju rukovoditelje koji će iz kancelarija i s drona nadzirati što se događa i nas slati da čuvamo. Neka dođu i čuvaju, mi ćemo rukovoditi, nije problem. Problem je u vojnicima ili policajcima", kaže Cvrtila.

"To je najnehumanija priča koja može biti"

Granični policajci u ovom broju, ako naiđe veći val, ništa neće moći napraviti, smatra Cvrtila.

"A sama Europa ne zna što bi napravila - bi li bila skroz humana i otvorena, ili bi granice čvršće čuvala. A tako otprilike igra i naša vlada - mi čuvamo granicu, ali nećemo se ograđivati. To je kao da ja čuvam svoju kuću i otvorim sva vrata i prozore i kažem - čuvam. To je naprosto nemoguće. Mađari i Slovenci su to shvatili i ogradili se. Problem je što će onda u ovom bosanskom bazenu ostati velik broj migranata ako ih Erdogan pusti, kao što je prijetio. I mi ćemo tu imati ogromne probleme", predviđa Željko Cvrtila.

"Božinović ide sa situacijom da nehumanim metodama sprječava prolazak. Puno je onda humanije postaviti ogradu i reći: puštamo koga puštamo i kontroliramo da ne ulaze oni koji nemaju uvjete. Ili pošalji avion dolje i dopremi 5000 ljudi, a ne da hodaju tisuće i tisuće kilometara i onda ih stotine gine na tom putu. Ginu zato jer si ti ostavio mala vrata i dao si im nadu da će ipak neki proći. Jer neki ipak prođu. To je najnehumanija priča koja može biti. Tjeraš ljude da hodaju, prolaze sve te prepreke i naravno da se na tom putu događaju nesreće. A sama Europa ne zna što bi napravila. Netko mora jasno reći što hoće, a takvoga nema ni u Europi, a u Hrvatskoj još manje", zaključuje Cvrtila.

Komentare možete pogledati na ovom linku.

Pročitajte više

 
Komentare možete pogledati na ovom linku.