Hrvatska je obustavila isporuku nafte Srbiji nakon što su američke sankcije, unatoč očekivanjima o odgodi, stupile na snagu za Naftnu industriju Srbije (NIS), koja je u većinskom ruskom vlasništvu. Zbog posljedica koje će osjetiti građani Srbije, od cijena goriva do plaća, oglasio se srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić, odgovarajući na ponudu hrvatskog ministra gospodarstva Ante Šušnjara o kupnji NIS-a.
Naftni stručnjak Davor Štern u gostovanju na RTL-u Danas ocijenio je kako je ideja o hrvatskoj kupovini NIS-a nerealna.
"Mislim da je sve skupa jedna iluzija. Ne može Hrvatska kupiti NIS ako Rusi neće prodavati svoj udio u NIS-u. Izgleda da je nastupila potrošačka groznica, makar je Božić daleko. Mađari bi kupili Janaf, Hrvatska bi kupila NIS", poručio je Štern.
Dodao je kako smatra da Srbija nikada ne bi pristala na takav scenarij.
"To nije moguće. Rusija je pod sankcijom. Kupiti od Rusije znači da ne postoji platni promet između kupca i Rusa. Na koji bi se način takva kupovina uopće isplatila? Mislim da je to koloplet različitih interesa, izjava, promišljanja. Ako mogu spomenuti, ideja da se mijenjaju dionice Janafa za dionice MOL-a, sve to skupa nema neku osnovu", objasnio je.
Štern je kritizirao i način na koji je ponuda iznesena. "Kao prvo, kada želite nešto kupiti, onda se s time ne ide u javnost jer odmah dižete cijenu. To je stara trgovačka maksima, nije to Njuškalo. Prethodi jedan drugi niz razmišljanja, konzultacija sa svjetskim konzultantskim kućama, izračuna političkih i tržišnih rizika", rekao je.
Iako vjeruje da je ponuda dana u dobroj namjeri da se pomogne Srbiji, smatra da situacija nije toliko teška.
"Čuli smo da imaju strateške rezerve naftnih derivata barem za tri mjeseca, kao što bi trebali imati, a imaju i nešto nafte u skladištima. Prema tome, vjerujem da će se u roku od dva-tri mjeseca sve skupa riješiti i da neće dovesti do velikih poteškoća u opskrbi Srbije naftom", nastavio je.
Na pitanje je li mađarski MOL izgledniji kupac, Štern je ponovio kako se takve transakcije ne dogovaraju javno. "Opet se postavlja pitanje kako može biti kupac. Može doći i položiti neke novce, ali to se radi u tajnosti, ne preko medija. Možda oni već pregovaraju, mi to ne znamo. Mislim da je ironična reakcija predsjednika Vučića upravo na tom tragu".
Štern je prokomentirao i moguće posljedice za Janaf, navodeći da bi tvrtka mogla imati smanjene prihode, ali da zbog dobrog vođenja i postojećih rezervi ne bi trebala biti na koljenima. "Nisu to tako veliki iznosi da iz toga radimo veliku priču, gubitak od 18 milijuna eura na poslovanje Janafa, koje je godinama bilo dobro, mislim da to ne bi bio problem", kazao je.
U slučaju da Srbija ne nađe rješenje, Štern ističe da ona i dalje može uvoziti derivate iz Rumunjske, Bugarske, Mađarske, pa i Hrvatske. Na pitanje može li Hrvatska od toga profitirati, odgovorio je: "Nažalost, da. Mislim, nažalost, ne bi bilo lako, ali nešto bismo mogli dobiti kroz povećanu prodaju koje danas nemamo".
Za kraj, ideju o zamjeni dionica Janafa za dionice INA-e ocijenio je neozbiljnom.
"Čak ni izračun nije točan. Ako Hrvatska posjeduje 44,84 dionica INA-e, otkupom pet posto došlo bi tek do 49,84, opet nismo preko 50 posto", zaključio je Štern.