OD KADA se 2009. godine pojavio virus gripe H1N1, a bolest popularno nazvana svinjskom gripom, u medijima traje rasprava je li taj virus opasniji od obične "sezonske" gripe. U svome članku za "Liječničke novine" voditeljica Službe za epidemiologiju Ira Gjenero Margan je na temelju statističkih podataka te institucije zaključila da je svinjska gripa opasnija od "sezonske".
Kao bitne karakteristike pandemijske gripe navela je pojavu oboljelih izvan uobičajene sezone, komplikacije i teški oblici gripe kod mlađih osoba što nije tipično za sezonsku gripu, klinička slika gripe različita po težini i komplikacijama od one kod sezonske gripe. Po mnogima najvažnija karakteristika koju ističe Gjenero Margan je da ukupan broj oboljelih, kao i onih s teškom kliničkom slikom može biti znatno veći nego u sezonskoj gripi, što dovodi i do većeg broja umrlih.
Prva razlika svinjske gripe, od one sezonske bila je da se pojavila mnogo ranije nego ona sezonska. "Obična "sezonska gripa se pojavljuje oko Nove godine dok svoj vrhunac ima krajem veljače ili početkom ožujka, dok se virus H1N1 javio usred ljeta, u lipnju, te se porast broja oboljelih osjetio u kolovozu i rujnu dok je vrhunac zaraze dostigla sredinom studenog 2009. godine. U Hrvatskoj se posljednji puta gripa izvan tipične sezone pojavila 1967. godine.
Podatak koji najviše dokazuje veću opasnost od svinjske gripe, u odnosu na sezonsku, je broj hospitaliziranih pacijenata. U razdoblju od 2003. do 2008. godine, kada je vladala sezonska gripa, broj ljudi koji je zbog nje završio u bolnici bio je prosječno 300 godišnje, dok je za vrijeme pandemijske gripe hospitalizirano gotovo devet puta više pacijenata odnosno, 2510 ljudi. Od toga broja se njih 86 liječilo u jedinicama intenzivne skrbi. 2003. godine je bilo hospitalizirano 668 bolesnika zaraženih gripom, godinu dana kasnije 433, 2005. godine 426 bolesnika, 2006. godine samo 87, godinu dana kasnije 311 te 2008. godine 292 osobe. Za vrijeme svinjske gripe brojka se popela na čak 2510 ljudi.
Broj mrtvih od svinjske gripe znatno veći
Gjenero Margan pojašnjava kako je na uzorku od 409 anketiranih hospitaliziranih pacijenata u hrvatskim bolnicama s dokazanom svinjskom gripom, njih 34 posto je imalo pneumoniju kao dominantnu komplikaciju, a 49 posto bolesnika s dokazanom pneumonijom imalo je primarnu virusnu pneumoniju, što je rijetka komplikacija kod sezonske gripe, a bila je odgovorna za smrti u španjolskoj gripi 1918. godine.
Grafikon službe za epidemiologiju po mjesecima jasno pokazuje i da je smrtnost od svinjske gripe bila mnogo veća nego ona od sezonske. Tako je prosječno od umrlih od sezonske gripe u siječnju, u razdoblju od 1999. do 2008. godine bilo dvoje pacijenata, u veljači 17 bolesnika, u ožujku 14, a u travnju jedan. U listopadu 2009. godine je od svinjske gripe umro jedan pacijent, u studenom njih čak 25, u prosincu 22, a u siječnju šest. To pokazuje da je i broj umrlih od svinjske gripe mnogo veći, nego od sezonske. Gjenero Margan piše kako je kod pandemijske gripe među umrlima znatno manji broj onih kod kojih je virološki dokazana infekcija.
U Hrvatskoj u prvoj sezoni svinjske gripe umrlo 57 pacijenata
"U Hrvatskoj je prijavljeno 57 bolesnika koji su umrli od pandemijske gripe (njih 32 s virološki dokazanom gripom). Želimo li usporediti broj umrlih s prosječnim brojem umrlih u sezonskoj gripi, tada treba uzeti sve umrle od gripe (ne samo virološki dokazane) jer se na isti način rutinski prati broj umrlih od gripe u Hrvatskoj", piše Gjenero Margan te dodaje kako, usprkos pisanju medija, broj umrlih od svinjske gripe je "veći od prosječnog broja umrlih od sezonske gripe u Hrvatskoj".