Nizozemka Winnie de Wit dobro je upoznata sa zvukom mlaznih motora - 400 do 700 zrakoplova svakog dana tutnji iznad njezine kuće u Assendelftu, gradiću 30 kilometara sjeverno od amsterdamske zračne luke Schiphol, piše Politico.
Bijesni lokalni stanovnici žele da se buka smanji. Zračne kompanije i grad žele da ona ostane ključnim čvorištem. Ta borba uključila je središnju vladu, amsterdamsku gradsku upravu, sudove, lokalne aktiviste, zrakoplovne kompanije i poslovne udruge, Europsku komisiju, pa čak i SAD.
I druge europske zračne luke zabrinuto promatraju, strahujući da bi se mogle naći na udaru dok se zrakoplovna industrija suočava s rastućim klimatskim i okolišnim izazovima. Bitka oko zračne luke čak je dovela do nastanka nove nizozemske riječi "schiphollen", koja znači "manipulaciju, laži i iskrivljavanje činjenica", a za koju ljudi koji žive blizu zračne luke kažu da su joj izloženi.
Sve se svodi na buku. Iako se nalazi samo 15 kilometara od srca Amsterdama, Schiphol je najprometnija zračna luka u EU-u prema broju letova, s 473.814 letova prošle godine. Vlada planira postaviti ograničenje od 478.000 letova od kraja ove godine.
Ali stanovnici kažu da je to još uvijek previše. De Wit tvrdi da buka utječe na njezinu kvalitetu života: "Jednom sam odvela unuku van da se igra, a za 15 minuta izbrojila sam 14 zrakoplova".
Prema podacima samog Schiphola, 142.400 ljudi ozbiljno je ometano bukom zračne luke 2019. godine, dok je 17.522 ljudi imalo ozbiljno poremećen san. Nevladine organizacije koje se bore protiv buke tvrde da su stvarni brojevi mnogo veći. Ali zrakoplovna industrija smatra da će nisko ograničenje broja letova ugušiti rast Schiphola i ugroziti njihove prihode.
"Ne bježimo od želje nizozemske države da smanji buku. Samo želimo da se to učini na logičan način koji nas ne pogađa nerazmjerno", rekao je Benjamin Smith, izvršni direktor Air France-KLM-a.
Zračna luka ostvaruje oko jedan posto nizozemskog BDP-a i podržava oko 100.000 radnih mjesta. Sektor je toliko važan da kralj Willem-Alexander od Nizozemske, licencirani komercijalni pilot, povremeno leti s KLM-om kao gostujući pilot.
Desničarska Slobodarska stranka Geerta Wildersa – najveća stranka u parlamentu – vodila je kampanju podrške Schipholu na izborima 2023. godine. Ali ako političari ne nađu rješenje, sud bi ga mogao nametnuti vladi.
Nizozemski suci poznati su po donošenju drastičnih odluka koje utječu na cijele sektore, poput poljoprivrede, kako bi zaštitili okoliš i zdravlje ljudi. Bivši premijer Mark Rutte pokušao je riješiti problem 2023. godine nametanjem ograničenja od 460.000 letova.
Ali to je izazvalo protivljenje i EU-a i SAD-a te je njegova vlada povukla ograničenje. Industrija smatra da je novo predloženo ograničenje od 478.000 letova prenisko te je zatražila sudsku zaštitu. Umjesto ograničavanja letova, tvrde da će napredak u dizajnu zrakoplova i motora biti dovoljan da smanji buku.
"Vlada kaže da želi 20 posto manje buke. Zrakoplovi koje smo kupili i koje proizvođači planiraju proizvoditi imaju 20 posto manju buku. Dakle, ne razumijemo u čemu je problem i zašto se mora smanjiti broj letova", rekao je Smith iz Air France-KLM-a.
Michael O'Leary, izvršni direktor Ryanaira, koji iz Schiphola održava samo nekoliko letova, još je optimističniji: "Novi zrakoplovi koje smo naručili od Boeinga stvaraju 50 posto manju buku od prijašnjih modela".
Ali Roberto Merino-Martinez, istraživač aeronautike i buke zrakoplova na Tehničkom sveučilištu u Delftu, rekao je da takvo smanjenje neće prepoloviti ukupnu buku koju ljudsko uho može čuti te da je obećavanje postotnog smanjenja često zavaravajuće s obzirom na logaritamsku prirodu mjerenja buke.
U svojoj nedavnoj odluci o ograničenju letova Europska komisija postavila je niz uvjeta za njegovo uvođenje. Pozvala je vladu da u potpunosti razmotri "potencijal obnove flote za smanjenje buke zrakoplova" ili druge postupke za smanjenje buke, poput inovativnih tehnika slijetanja i navigacije.
Nejasna odluka razočarala je mnoge lokalne stanovnike. "Zahtjevi Komisije upravo su ono što industrijski lobiji stalno predlažu, gotovo doslovno. To je poprilično uznemirujuće", rekao je Stefan Molenaar, koji također živi u Assendelftu.
"Europska unija vrlo je dobra institucija za potrošače. Ali nije uvijek dobra institucija za građane", rekao je Matt Poelmans, koji živi oko 30 kilometara južno od Schiphola. Oko 400 zrakoplova leti iznad njegove kuće svaki dan, a na krovu je postavio poseban mikrofon kako bi dokazao zagađenje bukom.
Vlada ima brutalnu poruku za ljude koje smeta buka. "Kažem lokalnim stanovnicima: nemojte očekivati da će Schiphol nestati. Ako to definira vaš život, morate se zapitati je li zdravo ostati ovdje", rekao je nizozemski ministar infrastrukture Barry Madlener.
Industrija također dovodi u pitanje učinak ograničavanja broja letova čak i na sadašnjoj, prilično visokoj razini. "Ako imate nekoga tko se budi zbog zrakoplova tijekom noći, je li zaista važno događa li se to osam puta na sat ili sedam puta na sat?" upitao je Seth van Straten, potpredsjednik KLM-a.
Molenaar je jedan od građana koji je tužio nizozemsku vladu, a sud je utvrdio da je država prekršila članak 8. Europske konvencije o ljudskim pravima, koji štiti privatni i obiteljski život te dom. Ta presuda potaknula je Madlenera da predloži ograničenje broja letova Europskoj komisiji.
Kako bi udovoljila zahtjevu Komisije da se ograniči kapacitet zračne luke samo kao krajnja mjera, vlada će uvesti diferencirane zračne pristojbe kako bi potaknula zrakoplovne kompanije da koriste svoje najtiše zrakoplove.
"Vlada očekuje da će te mjere zajedno imati značajan učinak: 15 posto manje ljudi koji doživljavaju ozbiljno ometanje bukom do studenoga 2025. godine", rekao je Richard Funnekotter, glasnogovornik Ministarstva infrastrukture.
Dok se industrija opire ograničenjima, lokalni stanovnici i gradska uprava Amsterdama smatraju da su ta ograničenja preblaga. "Želimo smanjenje na 400.000 letova i zatvaranje zračne luke noću", rekla je zamjenica gradonačelnice Amsterdama Hester van Buren.
Natuur en Milieu, nizozemska ekološka nevladina organizacija, želi da zračna luka preispita svoj poslovni model i manje se oslanja na putnike u transferu – koji čine otprilike trećinu prometa – a više se fokusira na usluživanje nizozemskog nacionalnog tržišta.
Ako ograničenje stupi na snagu, to bi bila velika pobjeda za aktiviste koji se desetljećima bore protiv Schiphola. To je poruka koja će se jasno čuti u gradovima poput Pariza, Bruxellesa, Dublina, Madrida i Varšave, gdje rastuće zračne luke dolaze u sukob s lokalnim aktivistima.