Beograd negira optužbe UN-a o zvučnom oružju, istraga bez konkretnih rezultata

Srbija je poslala službeni odgovor Ujedinjenim narodima o događajima tijekom prosvjeda u Beogradu 15. ožujka, kada su brojni građani tvrdili da je korišteno zvučno oružje koje je izazvalo paniku i stampedo. Kako je za Insajder potvrdio Beogradski centar za ljudska prava (BCLJP), Srbija u odgovoru negira upotrebu tog oružja i ne iznosi nikakve nove informacije koje već nisu bile poznate javnosti.

Država se poziva na rad tužiteljstava

Prema navodima BCLJP-a, država se u pogledu obveze istrage pozvala na rad nadležnih tužiteljstava, no bez ikakvih konkretnih podataka o tijeku i sadržaju tih postupaka. Također se navodi da su u svrhu rasvjetljavanja incidenta upućeni zahtjevi za suradnju sigurnosnim službama Rusije i SAD-a.

Kako podsjeća Insajder, UN-ovi specijalni izvjestitelji su 18. ožujka zatražili od Srbije očitovanje o incidentu u kojem je, prema njihovim navodima, mirni prosvjed u Beogradu prekinut u 19:11 sati uporabom akustičnog uređaja. Šest izvjestitelja UN-a zatražilo je dodatne informacije o zakonitosti takve intervencije, prethodnim odobrenjima, zapovjednoj odgovornosti te o broju i vrsti zabilježenih ozljeda.

Zabrinutost za kršenje međunarodnih ljudskih prava

U pismu UN-a izražena je zabrinutost da bi takva upotreba mogla predstavljati kršenje međunarodnih ljudskih prava, uključujući Pakt o građanskim i političkim pravima i Konvenciju protiv mučenja. Posebno su upozorili da zvučno oružje može uzrokovati ozbiljne ozljede poput oštećenja sluha, ali i paniku među okupljenima.

Izvjestitelji tvrde da posjeduju dokaze o korištenju sredstva koje je izazvalo masovnu paniku i stampedo, upozoravajući na sve češća ograničenja prava na mirno okupljanje u Srbiji.

Incident se dogodio tijekom prosvjeda u čast žrtvama nesreće na željezničkoj stanici u Novom Sadu, u trenutku kada su okupljeni šutnjom odavali počast. Ako se potvrdi uporaba zvučnog oružja, UN smatra da bi to predstavljalo "osobito surovu i nesrazmjernu intervenciju".

Postupci organizacija civilnog društva

Zbog svega toga, šest organizacija civilnog društva iz Srbije - među kojima su Beogradski centar za ljudska prava, CRTA, Građanske inicijative i YUCOM - obratile su se UN-u. Europski sud za ljudska prava 30. travnja donio je privremenu mjeru kojom se od Srbije traži da do daljnjega ne koristi zvučne uređaje za kontrolu okupljenih. Sud je naglasio da ta odluka ne prejudicira je li takvo oružje doista bilo korišteno.

U međuvremenu je Tužiteljstvu za organizirani kriminal podnesena kaznena prijava protiv nepoznatih počinitelja zbog sumnje na terorizam, dok Prvo osnovno tužiteljstvo u Beogradu provodi predistražni postupak, tijekom kojeg je prikupljeno više od 150 izjava građana.

Iz BCLJP-a poručuju kako očekuju da će UN-ovi izvjestitelji, nakon što analiziraju srbijanski odgovor, dati konkretne preporuke za bolju zaštitu ljudskih prava u sličnim situacijama.

Komentare možete pogledati na ovom linku.

Pročitajte više

 
Komentare možete pogledati na ovom linku.