ŠPANJOLSKA, jedan od najvećih svjetskih izvoznika naranči, limuna, rajčica i maslina, ovih je dana teško pogođena sušama, što ugrožava tamošnje poljoprivrednike, a znanstvenici i dužnosnici upozoravaju da se klima na jugu Europe mijenja i postaje sve sličnija onoj na sjeveru Afrike.
Prošla je polovica proljeća a da gotovo nije padala kiša u Španjolskoj, mediteranskoj zemlji čijim se jugom prostiru plantaže maslina i agruma. U proteklih godinu dana palo je 21 posto padalina manje nego u prosjeku tijekom razdoblja od 1991. do 2020., izvijestila je tamošnja državna meteorološka agencija (AEMET).
"Nekim područjima prijeti da proizvodnja bude svedena na nulu, odnosno da ništa ne proizvedemo, dok bi u nekima moglo propasti 80 posto usjeva", rekao je Ramon Garcia, predsjednik udruge poljoprivrednika Andaluzije, za televiziju TVE.
Toj južnoj pokrajini nedostaje vode, baš kao i u susjednim Extremaduri, Castilli-La Manchi i Murciji. Čak je i u bogatoj Kataloniji, na sjeveroistoku, zbog slabih je padalina bilo redukcija vode.
"Ovo nisu scenariji iz budućnosti, nego se već sada u nekim zonama na Mediteranu voda čuva u bačvama", kaže Jose Damian Ruiz, profesor geografije na sveučilištu u Malagi.
U Sevilli, najvećem andaluškom gradu, u četvrtak bi temperatura mogla porasti do 30 stupnjeva Celzijevih, dok bi se idući tjedan mogla popeti i na 35 stupnjeva, što je karakteristično za lipanj, izvijestila je meteorološka služba.
U srijedu je održan krizni sastanak nekoliko španjolskih ministarstava, pokrajinskih vlasti i poljoprivrednih udruga zbog teške situacije u kojoj se nalaze proizvođači, koji traže novčanu pomoć. Vlada im je prošlog ljeta odobrila pomoć od 450 milijuna eura putem manjih poreza i direktnih novčanih subvencija.
Španjolska razmišlja i o traženju pomoći od Europske komisije, odnosno njenih EU fondova. Lani je u Španjolskoj zabilježena najveća suša od 1961. godine a prosječna temperatura porasla je za 1.3 stupnja. Španjolci se zadnjih tjedana bore i s požarima.
"Svjestan sam da će suša biti jedna od tema političkih rasprava u našoj zemlji u nadolazećim godinama", izjavio je španjolski premijer Pedro Sanchez u srijedu u parlamentu u Madridu. Španjolska je sastavljena od 17 autonomnih pokrajina, a problemi sa sušom mogli bi utjecati na rezultate regionalnih izbora koji se održavaju 28. svibnja.
Unija za Mediteran (UfM), međuvladina organizacija 27 država EU i 16 s pristupom Sredozemnom moru, u ožujku je, na Međunarodni dan voda, pozvala vlade, organizacije i pojedince da riješe krizu uzrokovanu nedostatkom vode, što za posljedicu ima i razna oboljenja.
Područje Mediterana suočava se s nestašicom vode pa ondje 180 milijuna ljudi ima otežani pristup vodi, a njih još 60 milijuna pogođeno je nedostatkom vode, izvijestio je UfM sa sjedištem u Barceloni.
Nestašicom vode posebno su pogođene neeuropske zemlje južnog i istočnog Mediterana. "Za 15 godina će južna Europa imati klimu sličnu onoj kakvu ima sjever Afrike u zadnjih 4000 godina", rekao je Grammenos Mastrojeni, zamjenik glavnog tajnika UfM-a. On smatra da će europske zemlje tražiti savjete kako navodnjavati svoja polja od onih koji godinama rade u takvim uvjetima, poput Egipta.
I u Hrvatskoj se vide posljedice klimatskih promjena pa se i ona suočava s istim problemom, kaže politolog Vedran Obućina, voditelj mediteranskog foruma koji će se na ovu temu održati u svibnju u Šibeniku.
"To su suše, ekstremne temperature, previše padalina u jednom ograničenom vremenskom razdoblju i podizanje razine mora, što nanosi sol na priobalna područja. Sve to utječe na poljoprivredu", napominje Obućina.
O tim problemima raspravljat će se 19. svibnja u Šibeniku na 3. mediteranskom poljoprivrednom forumu (AGROMED), u organizaciji Instituta za europske i globalizacijske studije, a Obućina ističe kako će biti potrebni inovativni pristupi ali i učenje na iskustvima Izraela, Libanona, Španjolske, zemalja koje traže ili su pronašle rješenja za probleme koji muče i Hrvatsku.