EUROPSKA komisija i Europska središnja banka (ECB) u utorak će objaviti izviješće o spremnosti dviju novih članica Slovenije i Litve da od početka sljedeće godine uvedu zajedničku europsku valutu euro, ali je već sada gotovo posve sigurno da Litva neće dobiti zeleno svjetlo zbog previsoke inflacije.
Slovenija će se tako pridružiti euro-zoni, koju čine 12 zemalja članica EU-a. Tijekom dogovaranja Sporazuma iz Maastrichta početkom 90-tih, kada je donesena odluka o uvođenju zajedničke valute, dvije od tadašnjih 15 članica, Velika Britanija i Danska, dobile su trajno izuzeće od obveze uvođenja eura. Od starih 15 članica izvan euro-zone ostala je jo Švedska, ali ona nema trajno izuzeće. Mogućnost trajnog izuzeća od obveze uvođenja eura nije ostavljena novim članicama, koje su u ušle 1. svibnja 2004. U pristupnom sporazumu između 10 zemalja i EU-a, predviđena je samo privremena derogacija te obveze, dok te zemlje ne ispune kriterije za zajedničku valutu.
Ulaskom u euro-zonu, država se odriče monetarne suverenosti i predaje je u ruke Europske središnje banke, koja vodi zajedničku monetarnu politiku.
Sporazum iz Maastrichta propisao je pet makroekonomskih kriterija, koje zemlje moraju ispunjavati za ulazak u euro-zonu. Prvi kriterij koji se mora zadovoljiti jest stabilnost cijena, odnosno inflacija. Propisano je da u razdoblju od godinu dana prije ulaska u euro-zonu inflacija smije biti veća za 1,5 posto od prosjeka tri najniže stope inflacije u zemljama članicama EU-a. Prosječna stopa inflacije u Poljskoj, Švedskoj i Finskoj, koje su prošle godine imale najniže stope, iznosi 1,1 posto, tako da zemlje kandidatkinje ne smiju prekoračiti stopu od 2,6 posto.
Slovenija ispunjava taj uvjet, u ožujku je stopa inflacije bila 2,3 posto, a prosječna stopa inflacije za ovu godinu procijenjena je na 2,4 posto. Litva, s druge strane, zamalo premašuje prag, stopa inflacije u ožujku je iznosila 2,7 posto, a prosječna godišnja stopa inflacije za ovu godinu procijenjena je na 3,5 posto.
Litva je uputila prigovor Bruxellesu, jer se referentna stopa inflacije izračunava na temelju najnižih inflacija u trima zemljama članicama EU-a, a ne euro-zone. Dvije od tri zemlje s najnižom stopom inflacije, Švedska i Poljska izvan su euro-zone.
Razumijevanje za prigovor Litve pokazao je luksemburški premijer Jean Claude Juncker, koja predsjedava euro-skupinom. On je izjavio da možda "nije najpametnije" izračunavati prosjek na temelju stopa inflacije u zemljama koje su izvan euro-zone.
Ni prema proljetnim makrokonomskim predviđanjima Europske komisije, Litva neće ni sljedeće godine biti ispod referentnog praga - očekivana stopa inflacije je 3,3 posto, a u Sloveniji 2,5 posto.
Što se tiče ostalih kriterija konvergencije ni jedna od dviju zemalja aspirantica nemaju problema. Riječ je o stabilnosti tečaja - nominalna tečajna stopa nacionalne valute ne smije fluktuirati prema gore ili prema dolje više od 15 posto u odnosu na paritetni tečaj u razdoblju od dvije godine prije ulaska u euro-zonu.
Sljedeći je kriterij stabilnost kamatnih stopa - nominalna kamatna stopa na javni dug smije biti veća za dva posto od prosječne kamatne stope u trima zemljama članicama EU-a s najnižom inflacijom.
Posljednji kriterije propisuje da proračunski manjak ne smije biti veći od tri posto bruto domaćeg proizvoda (BDP), a javni dug preko 60 posto BDP-a.
Međutim, posljednji kriterij ne ispunjavaju ni neke članice, koje su u euro-zoni od samo početka, i koje već godinama imaju proračunski manjak viši od tri posto BDP-a.
Prihvaćanje zajedničke valute u novim zemljama članicama odvija se sporije nego što se očekivalo. Računalo se da će do 2010. svih deset zemalja ući u euro-zonu, a početkom 2007. godine tri ili četiri zemlje.
Sve one imaju problema s ispunjavanjem kriterija konvergencije jer se ne žele odreći proračunskog deficita s kojim financiraju ubrzani gospodarski rast kako bi što prije sustigle stare članice.