Slavni astronaut: Cijeli život želim doći u Hrvatsku. Žena mi je pričala o njoj

Foto: Vlastita kolekcija

8. PROSINCA ove godine jedan od najpoznatijih astronauta na svijetu Chris Hadfield prvi će put nastupiti u zagrebačkoj dvorani Lisinski.

Bivši zapovjednik Međunarodne svemirske postaje, testni pilot borbenih zrakoplova i glazbenik koji je postao viralan sa svojom izvedbom pjesme "Space Oddity" iz orbite, dolazi u Hrvatsku u sklopu europske turneje "Putovanje u svemir", koja će osim Zagreba obuhvatiti i Istanbul, Prag, Brno, Beograd i Beč.

Hadfield, koji je tri puta letio u svemir i ondje proveo ukupno 165 dana, podijelit će s publikom osobne priče o čudima i opasnostima svemirskih misija, uvide u najsuvremeniju svemirsku tehnologiju te jedinstvene spoznaje i dojmove o čovječanstvu stečene u orbiti. Tijekom nastupa u Zagrebu prikazat će i rijetke fotografije koje je osobno snimio u svemiru.

U svojoj prvoj misiji letio je na rusku postaju Mir 1995. godine, a zatim još dvaput na ISS.

Ono što ga izdvaja među astronautima jest njegova sposobnost povezivanja znanosti i popularne kulture – posebno kroz glazbu i globalni edukativni doseg. On je prvi astronaut koji je postao istinski komunikator znanosti na takav način da se povezao s milijunima putem videozapisa, radionica i razgovora sa studentima i javnošću. Njegova verzija „Space Oddity" ima više od 55 milijuna pregleda na YouTubeu (video dolje).

Za razliku od većine astronauta koji komuniciraju uglavnom sa znanstvenicima i medijima, Hadfield je svemir učinio bližim i pristupačnijim običnim ljudima.

Tijekom svoje treće misije postao je prvi Kanađanin zapovjednik svemirske postaje, ali i prvi koji je postao viralan s videima koje je objavljivao izravno iz svemira. Nakon umirovljenja 2013. godine, postao je uspješan autor, predavač i komunikator znanosti. Objavio je šest knjiga, uključujući bestseler „Astronautov vodič za život na Zemlji".

>> Jeste li se ikada pitali kako astronauti spavaju u bestežinskom stanju? Evo odgovora

>> Dan sv. Patrika u svemiru: Zapovjednik Hadfield (odlično) otpjevao "Danny Boy"

Ukratko, Hadfield nije samo astronaut – on je ambasador svemira na Zemlji. O njemu smo na Indexu već mnogo puta pisali, a ovaj put smo ga zamolili da u ekskluzivnom intervjuu za Index odgovori na nekoliko pitanja.

Možete li nam ukratko reći što publika u Zagrebu može očekivati? Jeste li već bili u Hrvatskoj?

Ovo će mi biti prvi posjet Hrvatskoj, iako sam je često fotografirao iz svemira tijekom tisuća preleta u orbiti. Posjetitelji mogu očekivati uzbudljivu večer punu ideja, slika, videa, glazbe i odgovora na pitanja iz publike. Predstava je dobila pet zvjezdica u Velikoj Britaniji, Irskoj i Australiji – „Spektakularno – radosno, očaravajuće, zabavno, vizualno zadivljujuće i potpuno fascinantno. Učinite si uslugu i dođite."

Je li boravak od 165 dana u svemiru u tri misije promijenio vaš pogled na Zemlju, čovječanstvo i globalne događaje? Kako iz te promijenjene perspektive gledate na ratove koji se trenutno vode u svijetu?

Da – desetljeća treninga i 2650 orbita oko Zemlje dali su mi rijetku jasnoću u pogledu na naš svijet. Obilazeći planet 16 puta dnevno vidio sam svih 8 milijardi ljudi i ogromnu većinu koja živi u miru, ali i neka mjesta na kojima se, nažalost, vode ratovi. To me iskustvo trajno obilježilo spoznajom o zajedničkoj ljudskoj težnji za radošću, mirom, smijehom i željom da našoj djeci ostavimo bolji svijet.

Ratovi su strašni, ali su trajan dio naše povijesti. Primatologinja Jane Goodall primijetila je da i čimpanze – naši najbliži rođaci – također vode ratove. No ljudi su ovdje već 300.000 godina i uspijevaju naći načine da nadvladaju ono najgore u sebi. Svemirski letovi učinili su da sam postao realni optimist kojemu je želja učiniti svijet boljim mjestom.

Povjerenje javnosti u znanost opalo je u posljednjim godinama, posebno nakon pandemije covida-19. Vi ste znanost komunicirali i iz svemira. Što su glavni uzroci tog pada i kako to popraviti?

Većina ljudi kroz povijest živjela je bez razumijevanja znanosti. Društvene mreže to su dodatno pogoršale jer su dale jednak glas svima, bez obzira na razumijevanje i znanje. To čini večeri dijeljenja otkrića i svijesti o znanosti poput ove u Zagrebu još važnijima.

Ljude brine da bi moderne tehnologije poput AI-ja i robotike mogle donijeti gubitak poslova, širenje dezinformacija i povećati političke podjele, na sličan način kako to čine društvene mreže. Što mislite o brzom razvoju AI-ja?

Kad god se u ljudskoj povijesti pojavila neka nova velika tehnologija – od vatre i kotača, preko tiskarskog i parnog stroja do radija, televizije i nuklearne energije, uvijek je bilo ljudi koji su se osjećali nesigurno ili su se bojali posljedica. Svaka nova tehnologija donosi mogućnosti za velike dobrobiti, ali i za štetu.

Naša je odgovornost, kao ljudi koji smo u ovom trenutku odrasli, da osiguramo da zakonodavstva i društvene norme prate taj razvoj, kako bismo nove ideje integrirali na održiv način za što veći broj ljudi.

Možete li izdvojiti jedan posebno lijep i jedan zastrašujući trenutak iz svojih misija?

Iz moje 21-godišnje astronautske karijere teško mi je izdvojiti samo dva trenutka. No šetati svemirom potpuno sam u beskrajnoj tišini, prolaziti kroz aurore svijeta – to je definitivno bilo jedno od najmoćnijih iskustava mojega života.

Najopasniji trenutak svakako je bilo letenje u Space Shuttleu. Nesreće sa šatlovima dogodile su se i prije i nakon mojih letova. No sve što vrijedi u životu nosi rizik. Ključno je odabrati što je vrijedno rizika i potom se pripremiti za to na takav način da budete spremni i da vas ne bude strah.

Na ISS-u ste snimili Bowijevu pjesmu „Space Oddity“ Koliko je ljubav prema glazbi pridonijela vašoj popularnosti? Je li to još jedan način na koji ste pokušali približiti znanost ljudima? Hoćete li svirati i u Zagrebu?

Glazba je snažan medij koji povezuje ljude. Ona je s nama tisućama godina; jedan od najstarijih ljudskih artefakata je glazbeni instrument – frula napravljena od životinjske kosti. NASA je na ISS dostavila gitaru na kojoj sviramo na večerama i proslavama. Kasno navečer, kada sam trebao spavati, često sam znao skladati, pisati i snimati glazbu.

Moja supruga je umjetnica i studirala je u Hrvatskoj. Njezine priče i slike koje sam vidio o Hrvatskoj ponovno su probudile u meni cjeloživotnu želju da je doživim osobno. Jako se veselim nastupu u Zagrebu i pitanjima publike – to mi je najdraži dio večeri. I da, bit će i glazbe.

***

Knjigu Indexovog znanstvenog novinara Nenada Jarića Dauenhauera, koja tematizira najkontroverznije i najzanimljivije teme u znanosti poput klimatskih promjena, pseudoznanosti, pandemije, GMO-a i nuklearki, možete nabaviti ovdje.

Knjiga se sastoji od tekstova našeg novinara objavljenih kroz više godina rada na Indexu.

Objavljuje Index VijestiSubota, 5. studenoga 2022.

 

Komentare možete pogledati na ovom linku.

Pročitajte više

 
Komentare možete pogledati na ovom linku.