Šefica udruge bolničkih liječnika rekla kad je najranije moguć liječnički štrajk

Foto: Marko Lukunic/PIXSELL

Predsjednica Hrvatske udruge bolničkih liječnika Ivana Šmit komentirala je u N1 studiju uživo najavu štrajka liječnika.

Ona kaže kako ne zna jesu li u vladi ozbiljno shvatili najavu štrajka, ali da se liječnici za to ozbiljno pripremaju.

"Smatram vrlo problematičnim ponovno isticanje primanja liječnika", kaže Šmit upozoravajući da se pod termin "plaća" trpa sve i svašta, uključujući i prekovremene sate, noćni rad i sl. "Plaća liječnika je ono što on dobije kad radi redovno, od ponedjeljka do petka od 8 do 4, kao i svaki drugi građanin. Primanja su veća kad radimo prekovremeno", rekla je Šmit. "A zašto mi radimo prekovremeno? Jer drugačije ne može", dodala je.

Šmit kaže da su plaće liječnika vani veće od premijerskih plaća i da su to plaće koje nose benefit ulaganja i učenja, za što ste dužni kad se odlučite za liječničku struku. "75 kuna po satu u Hrvatskoj i 10 puta više vani plus bolje organiziran sustav će donijeti sve veći egzodus mladih koji neće htjeti ni ući u taj sustav da popune rupe koje će nastati našim odlaskom", upozorava.

"Mi se ne možemo boriti za cijelu Hrvatsku"

"Mi se ne možemo boriti za cijelu Hrvatsku, prepoznali smo svoj problem i pokušavamo ga riješiti jer nam ga nitko drugi neće riješiti. Nije problem samo u tim plaćama nego u potpunom raspadu sustava, posebno primarne zaštite. Hitne nam se raspadaju, na specijalizacije se ne javlja nitko, krpaju ih specijalisti kardiolozi, neurolozi, koji onda ne rade svoje posao i onda se pitamo zašto su nam liste čekanje tolike. Zato što stalno netko nešto negdje krpa."

Jasno joj je, kaže, da rupe u sustavu nisu nastale preko noći, ali ako se samo upozorava, a ništa ne radi, onda se to neće ni riješiti. Dva nova zakona koja su donesena nisu riješila nijedan problem, kaže.

Stvari na koje je HUBOL godinama upozoravao, kaže Šmit, leže u prašnjavim ladicama u Ministarstvu i nikad se nisu ni pogledale. "Danas su ta rješenja možda zastarjela, ali u njima se i dalje mogu naći stvari koje mogu nešto promijeniti. Recimo, reforma hitne medicine, da se ta hitna uspije modernizirati i da ljudi nađu benefit u nekim alternativama." Postoji cijeli niz mjera koje mogu promijeniti stvari, kaže Šmit, ali one nisu bile slušane.

"Nismo mi bez ideja…"

"Nismo mi bez rješenja i ideja, ali nas treba poslušati", govori i dodaje: "Ministri se mijenjaju i svatko ispočetka kaže da je probleme naslijedio, da ih nije on stvorio i da su to glavni argumenti zbog kojih nema pomaka. Neke stvari zahtijevaju financijske uloge, ali i organizacijske pomake koji su politički nepopularni. … Potrebno je i financijskih rezanja i ulaganja u druge stvari, ali nitko nikada nije sjeo s liječnicima iz primarne i riješio primarnu, nije sjeo s bolničkim liječnicima i riješio bolnice…

Naš kamen spoticanja je HZZO koji autokratski drži vreću s novcima i sam definira cijene naših usluga, isplaćuje samo dio usluga koji je sam propisao i često vraća račune bolnicama pa nije ni čudo da su u minusu… Treba na bolji način iskontrolirati taj HZZO i krenuti od nekih temeljitih reformi, a ne sitnih koji su de facto u ova dva zakona i koji nam neće napraviti nikakav benefit."

Želimo termin sastanka kod premijera

"Žalosno mi je da premijer države nije našao adekvatan termin da primi svoje nezadovoljne liječnike na razgovor. On je jedina osoba koja može s mrtve točke pokrenuti mnoge stvari, s ministrom smo mnogo puta dogovarali puno stvari. Ljutio se on, ne ljutio, kad s nekim nešto dogovorite, osjećate da ponovno sjedanje za stol s tom osobom ne vodi ničemu. Što ponovno da očekujemo od novih razgovora ako smo vidjeli da se dogovori neće poštovati? Želimo da premijer za nas nađe vrijeme i termin za sastanak. Svjesni smo činjenice da ćemo opet morati za stol s ministrom, ali prije toga želimo sjesti za stol s premijerom i vidjeti da nas on ne razumije i zašto", govori Šmit.

Na pitanje što će liječnici ako se uvede radna obveza i tako ih se prisili na rad, kaže da se još uvijek sjećaju da im je to 2013. napravio tadašnji resorni ministar. "Mi ne ucjenjujemo, nego apeliramo na zdrav razum. Bilo bi dobro da se nađe vremena za liječnike. Ako može pronaći vremena za otvaranje vinarija, mislim da se može naći vremena i za sastanak s liječnicima", zaključila je.

Komentare možete pogledati na ovom linku.

Pročitajte više

 
Komentare možete pogledati na ovom linku.