Švedski Saab počeo je koristiti umjetnu inteligenciju (AI) za upravljanje zrakoplovom Gripen E u borbi. Tijekom testiranja umjetna inteligencija pokazala se sposobnom oboriti avione kojima upravljaju ljudski piloti, piše Svenska Dagbladet.
Gigant obrambene industrije u manje od pola godine razvio je rješenje koje omogućuje najnovijoj verziji Gripena da uz pomoć umjetne inteligencije leti i sudjeluje u zračnoj borbi protiv standardnog borbenog aviona. Prvi takav let dogodio se 28. svibnja ove godine.
"AI je upravljao zrakoplovom i izvršio borbenu misiju. To je bio veliki korak za Saab i za cijeli svijet borbenog zrakoplovstva, a za 20 godina vjerujem da će se 28. svibnja smatrati početkom nove sposobnosti u borbenom zrakoplovstvu", rekao je Peter Nilsson, voditelj naprednih programa u Saabovu odjelu Aeronautics.
To između ostalog znači da tvrtka također radi na borbenim zrakoplovima ili drugim zračnim rješenjima koja bi za nekoliko desetljeća trebala zamijeniti Gripen. Međutim, trenutni AI testovi pokazuju da bi Gripen E mogao imati dulji životni vijek nego što se očekivalo. Naime, uz pomoć umjetne inteligencije avionu se mogu dati nove sposobnosti i to znatno brže nego ranije.
Rad na novom AI rješenju započeo je početkom godine kada je AI softver Centaur naučio upravljati Gripenom E. Centaur dolazi iz njemačke obrambene tvrtke Helsing, koja je specijalizirana za AI tehnologiju i u koju je Saab ranije investirao. U projekt je uključen i Švedski ured za vojnu opremu (Försvarets materielverk), koji nabavlja opremu za švedsku vojsku.
Bilo je dovoljno tek pet mjeseci da AI koji je naučio upravljati zrakoplovom bude spreman za zračnu borbu. To znači da je razvoj tekao znatno brže nego što je to uobičajeno u prilično sporoj obrambenoj industriji.
"Nije bilo tako jednostavno izgraditi ovo. Bilo je sjajno uvidjeti da to funkcionira kada sam poletio i prepustio kontrolu nad zrakoplovom", kaže direktor inovacija u Saabu Marcus Wandt, koji je prije bio glavni testni pilot za Gripen E.
Saab je izveo nekoliko AI letova s pilotom u zrakoplovu. Nakon nekog vremena pilot bi prepustio kontrolu umjetnoj inteligenciji, koja bi zatim izvela simuliranu zračnu borbu s drugim Gripenom kojim je upravljao ljudski pilot.
Radilo se o borbi u kojoj su zrakoplovi bili toliko udaljeni jedan od drugoga da piloti nisu mogli vidjeti protivnika vlastitim očima. Umjesto toga koristili su radar i druge senzore za praćenje protivnika kojeg su zatim napadali projektilima.
Važno objašnjenje uspjeha AI-a leži u tome što je imao pristup velikoj računalnoj snazi i mogao je trenirati vrlo intenzivno u kratkom vremenu. Količina treninga koju je AI dobio u nekoliko tjedana odgovara onome što bi ljudski pilot dobio da vježba dan i noć 50 godina.
To što se Helsingov AI sustav mogao relativno lako primijeniti proizlazi iz činjenice da novi Gripen E ima dva računalna sustava koji rade relativno neovisno jedan o drugome. Jedan sustav je osnovniji i upravlja načinom na koji avion leti. Promjene u tom sustavu vrše se vrlo rijetko i to tek nakon opsežnog testiranja koje može potrajati dugo.
Drugi sustav upravlja svim ostalim funkcijama u zrakoplovu. To uključuje naoružanje, radar i druge senzore, sustav za elektroničku borbu i tako dalje. U tom sustavu funkcije se mogu dodavati ili mijenjati – primjerice kako bi se prilagodile protivniku – bez utjecaja na osnovni sustav aviona.
"To nam omogućuje da surađujemo s Helsingom i dodamo potpuno nepoznat kod uz potpunu sigurnost. Ubacili smo njihov softver koji je komunicirao s našim sustavima upravljanja i našim senzorima", kaže Johan Segertoft, direktor poslovne jedinice Gripen u Saabu.
Nije jasno kada će sustav biti spreman za isporuku vojsci. Saab samo navodi da se to "neće dogoditi još neko vrijeme". Tvrtka također nema nikakav ugovor o isporuci AI rješenja.