"MLADEN BAJIĆ izrazio je zgražanje i ogorčenje zbog privođenja aktivista Tončija Majića. Kada sam ga nazvao rekao mi je da je od mene prvi put čuo vijest o privođenju. Bio je iznenađen.", rekao je za Index Zoran Pusić predsjednik Građanskog odbora za ljudska prava objašnjavajući kako se rano jutros čuo s kabinetom predsjednika Ive Josipovića kao i s uredom glavnog državnog odvjetnika Mladena Bajića.
Pusić: Ovakav postupak podsjeća na prošla vremena
Naime, Pusić kaže kako je nakon što je čuo vijest o privođenju Majića zatražio pismeno očitovanje Pantovčaka i DORH-a.
"Ovo je zapravo podli pokušaj diskreditacije. Podsjeća nas to i na ona ne tako davna vremena kada se nepodobne pokušalo diskreditirati odvođenjem na Psihijatriju. Ovakav postupak nema veze s demokratskom Hrvatskom", zaključuje Pusić.
Teršelić: Spori za naknadu štete, a brzi kada je u pitanju represija
"Sigurno je kada je riječ o postupanjima prema aktivisti za ljudska prava da se zapitate ima li to veze s onim što je on radio prije posebno kada je riječ o slučaju Lora", kaže za Index Vesna Teršelić iz udruge Dokumenta Centra za suočavanje s prošlošću odgovarajući na pitanje smatra li da je represija vezana uz Majićev aktivistički rad.
Sarnavka: Ovo je izravno kršenje ljudskih prava
"Ovakvo ponašanje nadležnih institucija prema aktivistima i borcima za ljudska prava nedopustivo je jer predstavlja ozbiljno narušavanje njihovih prava. Kuća ljudskih prava stoga, umjesto prigodnog priopćenja i čestitke povodom obilježavanja Međunarodnog dana ljudskih prava, građanima/kama Republike Hrvatske, medijima i nadležnim institucijama šalje otvoreno pismo protesta protiv apsurdnog i nedopustivog kršenja ljudskih prava aktivisti Tončiju Majiću", stoji u današnjem otvorenom pismu nevladine organizacije Kuća ljudskih prava kojega potpisuje Sanja Sarnavka predsjednica Upravnog odbora.
Majić zaslužuje svako poštovanje
Ova nevladina organizacija smatra da Tonči Majić zaslužuje svako poštovanje i zaštitu zbog hrabrog progovaranja i aktivnog suprotstavljanja kršenjima ljudskih prava u Splitu tijekom devedesetih godina i dugogodišnjeg istraživanja ratnih zločina nad civilima i ratnim zarobljenicima u Vojnom istražnom centru u Lori te zalaganja da se ti zločini procesuiraju.
Bajić mu je sada još zalijepio optužbu za neuračunljivost
"U veljači ove godine poderanu zastavu poslao je i glavnom državnom odvjetniku Mladenu Bajiću. Potom je Županijsko državno odvjetništvo u Zagrebu pokrenulo kazneni postupak protiv Majića jer zakon kaže da će biti kažnjen s tri mjeseca do tri godine zatvora 'tko javno izvrgne ruglu, preziru ili grubom omalovažavanju RH, njezinu zastavu, grb ili himnu, hrvatski narod ili etničke i nacionalne zajednice ili manjine koje žive u Republici Hrvatskoj'. Umjesto okončanja postupka za naknadu štete i pohvale za dosadašnje inzistiranje na učinkovitijem radu pravosuđa sud je odvratio zahtjevom za vještačenjem te mu, uz uskraćivanje prava na pravični pravovremeni postupak u odštetnoj parnici, još i zalijepio optužbu za neuračunljivost", napominje se u pismu.
Krstulović: Majić je bio hrabar u najtežim trenucima Hrvatske
Zvonimir Krstulović, nezavisni novinar i splitski aktivist ispričao nam je, kako kaže, potresnu ispovijest o strašnoj prometnoj nesreći koja je zadesila Tončija Majića, a koja je prvi put u hrvatskoj javnosti objavljena u Omladinskoj iskri sredinom 80-ih godina, u kojoj je Krstulović bio glavni i odgovorni urednik.
"Susreo sam se tada sa čovjekom čiji su unutarnji organi toliko stradali da su mu liječnici predviđali kratak život; njegova životna priča upozoravala je da vam život može nestati u trenu u najbenignijoj šetnji ulicama. Tonči Majić, odnosno njegov organizam, unatoč najavama liječnika smogao je snage za regeneraciju i kasnije sam ga sretao u raznim okolnostima, ponajprije u teškim okolnostima obrane ljudskih prava u Splitu za vrijeme posljednjeg rata", smatra Krstulović dodajući da svi znaju da je u tim ratnim godinama hrabrost za javne istupe protiv zločina i nečovječnosti - bez obzira tko bio agresor, a tko žrtva – u Splitu imala tek nekolicina ljudi.
Država je stvorena za nas, a ne mi za državu
"Među njima je i Tonči Majić", kaže Krstulović dodajući da od sredine osamdesetih do danas poznaje Majića kao izuzetno lucidnog intelektualca i hrabrog borca protiv nepravdi.
"Svojim građanskim neposluhom upozorio nas je da je država stvorena u ime nas, a ne da smo mi stvoreni u ime države. Tretirati njegov neposluh psihijatrijskim vještačenjem izuzetna je drskost državnih organa", zaključuje na kraju Krstulović.