Kad su se europski čelnici okupili u Bijeloj kući kako bi povratili inicijativu nakon sastanka na vrhu Donalda Trumpa na Aljasci s Vladimirom Putinom, oslonili su se na jednu analogiju: ustupanje ukrajinskog suvereniteta nad dijelovima istočne Ukrajine Rusiji bilo bi ravno tome da SAD preda Floridu.
"Ruski zahtjev da Ukrajina prepusti dijelove Donbasa bio bi, samo da ilustriram razmjere, usporediv s time da se od Sjedinjenih Američkih Država traži da se odreknu Floride", rekao je njemački kancelar Friedrich Merz na konferenciji za novinare nakon sastanka.
Usporedba je odjeknula kod američkog predsjednika, prema dvojici ljudi upoznatih s razgovorima. Kako bi osnažili ukrajinski stav, suradnici Volodimira Zelenskog donijeli su u Ovalni ured kartu koju je Trump opisao kao "sjajnu", piše Financial Times.
Karta je trebala poslužiti kao suočavanje sa stvarnošću za američkog predsjednika, pokazujući 1300 km dugu bojišnicu koja se proteže kroz Ukrajinu i postotak svake od pet regija koje je okupirala Rusija. Ipak, u Ukrajini je slika Trumpa i Zelenskog kako razgovaraju ispred karte pojačala zabrinutost zbog teritorijalnih ustupaka.
"Vidjevši to, osjećala sam se iznimno zabrinuto", rekla je Darija Kalenjuk, direktorica kijevskog Centra za borbu protiv korupcije: "Donald Trump govorio je o razmjeni teritorija, pa sam se pitala zašto onda nije bila prikazana i karta Rusije ako se govori o razmjeni teritorija."
Američki predsjednik inzistirao je uoči sastanka na Aljasci da bi okončanje rata moglo zahtijevati "određenu razmjenu teritorija". U Anchorageu je potom Putin zatražio ukrajinsko povlačenje iz kompletnih regija Donjeck i Luhansk kao uvjet za mir. To je izazvalo uzbunu u Ukrajini, iako su Zelenski i drugi političari brzo zanijekali da bi ikada pristali na takve ustupke.
"Imamo svoje crvene linije: nikakvo ograničavanje našeg suvereniteta, nikakvo priznavanje bilo kojeg ukrajinskog teritorija kao dijela Rusije i odbijanje ustupanja teritorija koji Rusija dosad nije okupirala", rekao je Jehor Černijev, parlamentarni zastupnik iz Zelenskijeve stranke i zamjenik predsjednika parlamentarnog Odbora za obranu i obavještajne poslove.
Za ukrajinsko vodstvo, ustupanje novog teritorija nije samo politički eksplozivno, to se također smatra postavljanjem scene za daljnju rusku agresiju. Povlačenje s utvrđenog dijela Donjecke oblasti koji ukrajinske snage još drže imalo bi široke vojne posljedice, kažu analitičari i vojnici.
"To bi bila katastrofa", rekao je Pavlo Narožni, vojni analitičar i voditelj organizacije Reactive Post, koja podupire topničke postrojbe. Ruska bi vojska, rekao je Narožni, odmah mogla bacati klizeće bombe na Dnjipropetrovsku oblast i zaprijetiti industrijskom središtu Zaporižja i s istoka i s juga.
Ono što Ukrajina još kontrolira čini gotovo neprekinuto urbano područje koje se proteže oko 45 km u sjevernom Donbasu, obuhvaćajući Donjecku i Luhansku oblast. Četiri grada, kao i manja naselja i sela, čine utvrđeni obrambeni pojas okružen brdima i poljima išaranim protutenkovskim rovovima i posutim minama.
Središte Kramatorska, de facto glavnoga grada ukrajinskog dijela Donbasa, također obuhvaća prostrano industrijsko područje ispresijecano tunelima i tvorničkim pogonima. Prije rata, stanovništvo Slovjanska, Kramatorska i Kostjantinivke, triju glavnih gradova obrambenog pojasa, bilo je veće od 300.000. Taj je broj naglo pao od 2022. godine, ali ondje i dalje živi oko 100.000 ljudi.
Kramatorsk je tijekom godina postao glavno logističko središte vojske u istočnoj Ukrajini. Unatoč tomu što je sada udaljen samo 20 km od najbližih ruskih položaja, dnevni vlakovi ga i dalje povezuju s Kijevom i drugim ukrajinskim gradovima. Ondje su se slili i stanovnici koji bježe iz obližnjih gradova zahvaćenih borbama.
Južno od Kostjantinivke ruske su snage od početka invazije 2022. napredovale svega 11 km. No na drugim područjima napredak je bio znatno veći, pri čemu Moskva iskorištava manjak ljudstva u Ukrajini. Ruske su snage nedavno izvele iznenadni prodor od 10 km u blizini grada Dobropilje, zapadno od Kostjantinivke. Tek slanjem iskusnih postrojbi ukrajinsko je zapovjedništvo uspjelo osujetiti taj napad.
Ustupanje teritorija na tim područjima, strahuju analitičari, omogućilo bi ruskim snagama da prijete novim upadima. "Za nas u Ukrajini to je nešto toliko očito da nas iznenađuje kako politički lideri u Washingtonu ne vide prijetnju", rekao je Oleksij Melnik, bivši potpukovnik ukrajinskog ratnog zrakoplovstva, a sada voditelj kijevskog think tanka Centar Razumkov.
Francuski predsjednik Emmanuel Macron također je ukazao na to po povratku iz Washingtona, rekavši za televiziju LCI: "Putin je rijetko poštovao svoje obveze. On je stalno bio sila destabilizacije. Nastojao je prekrojiti granice kako bi povećao svoju moć."
"Putin mora nastaviti jesti, uključujući radi vlastitog preživljavanja", rekao je Macron: "To znači da je predator pred našim vratima." I dok su europski dužnosnici bili zadovoljni što je Trump odustao od priče o "razmjeni teritorija", malo je vjerojatno da će Putin popustiti u svojim maksimalističkim zahtjevima.
"Ako Ukrajina ima snažna sigurnosna jamstva, možda će biti spremnija razmotriti neke de facto teritorijalne ustupke", rekao je jedan europski dužnosnik, što bi moglo biti i razlog zašto je američki predsjednik uopće razmatrao tu ideju. Međutim, dužnosnik je dodao da su takve odluke "u potpunosti na Ukrajini".
Neovisno o vojnim implikacijama, ukrajinsko bi se vodstvo suočilo s velikim otporom velikog dijela društva, političkih elita i vojske. Iako ankete pokazuju rastući umor i želju za ulazak u pregovore, većina stanovništva i dalje odbacuje ustupanje suvereniteta i teritorija kao način okončanja rata: 78 posto Ukrajinaca bilo je protiv te ideje, prema istraživanju koje je u lipnju proveo Kijevski međunarodni institut za sociologiju (KIIS).
"O tome ne možemo ni razgovarati", kaže Volodimir Arijev, oporbeni zastupnik u ukrajinskom parlamentu: "Dobrovoljni odlazak iz Donjecke oblasti značio bi da bi ljudi u svakom ogranku vlasti bili optuženi za veleizdaju."