Foto: FAH
Iako su građani nakon ugradnje razdjelnika očekivali manje račune, u mnogim slučajevima dogodilo se upravo suprotno - računi za grijanje su bili znatno veći, a ni ugradnja razdjelnika nije jeftina. Za dvosobni stan koji ima četiri radijatora cijena je oko četiri tisuće kuna. Zakon o tržištu toplinske energije završio je i na Ustavnom sudu.
"Toplinarima uvijek treba ista količina novca"
Željko Tomašić, iz Regionalne organizacije za zaštitu potrošača kaže da radi o velikoj prijevari jer potrošač teško može sam izračunati koliko je potrošio, a i toplinarima uvijek treba ista količina novca.
"Razdjelnici ne štede toplinsku energiju, da im je svrha štednja, vjerojatno bi se zvali 'uštednici'. Razdjelnici kako i Zakon o tržištu toplinske energije (ZTTE) čl. 33. kaže služe za lokalnu razdiobu isporučene toplinske energije. Znači oni pod određenim uvjetima raspoređuju koliko tko mora platiti od potrošene toplinske energije što je izmjereno kalorimetrom u podstanici, na mjestu preuzimanja toplinske energije u zgradi. No, praksa pokazuje, da primjena razdjelnika na hrvatski način, gdje su izmišljene komplicirane formule za izračun potrošnje umjesto da izmjereni impuls ima svoju cijenu i da 'prosječni potrošač' može sam izračunati potrošnju, predstavlja veliku prijevaru potrošača, jer toplinarima treba uvijek ista količina novaca, pa svaka priča o mjerenju i štednji pada u vodu.
Direktiva Eu kojom je dozvoljeno (ne obvezujuće) da se ugrade razdjelnici umjesto mjernog instrumenta (kalorimetra) zbog jeftinije ugradnje istječe ove godine. Hoće li se produžiti, veliko je pitanje, jer njemački Bundestag je još prije više od tri godine donio preporuku (nije zbog ove Deklaracije mogao donije uredbu) da se ne ugrađuju razdjelnici jer su nepouzdani mjerni instrumenti. A Siemens koji proizvodi razdjelnike je njemačka firma. Sapienti sat! Istovremeno Hrvatska donosi ZTTE i Pravilnike o razdjelnicima.
Razdjelnici ne štede, štedi čovjek, ali da bi se uz pomoć razdjelnika ostvarila racionalizacija, ili kako to zovu ušteda (ne mogu štedjiti nešto što nemam) potrebno je još puno inputa, kao što su termostatski ventili, nove pumpe za vodu, plastična stolarija, termo fasade itd, što dovodi u pitanje opravdanost investicije. Ako se to sve uradi i ostvari manji račun za cca 10% (više je nemoguće) vrijeme povrata investicije je oko 70 godina. Pitam se kakvi će biti računi za grijanje za 70 godina?", kaže Tomašić.
Ustavna tužba zbog nemogućnosti izdvajanja iz monopolističkog sustava grijanja
Da je ugradnja razdjelnika veliki biznis, pokazuju i procjene da je ukupni trošak ugradnje razdjelnika u Hrvatskoj oko milijardu kuna. Tomašić kaže da je trošak za Karlovac, čija toplana ima oko osam tisuća korisnika, četiri milijuna eura.
"Ne bi se upuštao u procjene koštanja ugradnje razdjelnika, ali mogu reći na recimo primjeru Karlovca, gdje Gradska toplana ima cca 8000 korisnika. Recimo da je prosjek 2 sobni stan sa 4 radijatora, to je po stanu cca 500 eura (i razdjelnik i termostatski ventil i pumpe), pa ako pomnožimo s brojem korisnika dobijemo cifru od 4.000.000,00 eura", kaže Tomašić.
Regionalna organizacija za zaštitu potrošača podnijela je i tužbu Ustavnom sudu jer smatraju da se svatko ima pravo izdvojiti iz monopolističkog sustava grijanja.
"Mi (ROZP) smo podnijeli Ustavnu tužbu za ocjenu zakonitosti čl. 45. ZTTE, jer smatramo da za izdvajanje iz monopolističkog sustava grijanja ne mogu postojati nikakvi uvjeti. Rušiti cijeli Zakon o tržištu toplinske energije, kao prvi zakon o tržiti toplinskom energijom mislim da je utopizam, a to i znači povratak na stari socijalistički zakon o proizvodnju i distribuciji toplinske energije.
No, razvidno je da ZTTE nije implementiran, na naš upit Vladi prošle godine tko je kriv za neimplementaciju i što će se poduzeti tadašnji ministar je odgovorio da su neimplementaciju krivi potrošači jer nisu potpisali ugovore s toplanama. A što lokalne samouprave nisu napravile nijednu radnju na koju ih obvezuje ZTTE, to što toplane nisu ispunile nijednu obvezu osim tužbi protiv potrošača ako su usude odrezati radijatore …. A valjda su i za to krivi potrošači!", kaže Tomašić.