Više od dva mjeseca nakon početka rata u Iranu, sukob još nije stigao do većine kupaca na blagajnama supermarketa.
Trgovački div Carrefour ustraje na tome da se cijene nisu mijenjale, a isto tvrdi i njemački diskontni lanac Aldi.
No, to neće potrajati. Rat u Perzijskom zaljevu do viših cijena kruha dovodi kroz tri spora koraka: plin postaje gnojivo, gnojivo hrani usjeve, a usjevi postaju hrana. Svaki korak traje tjednima, a cijeli ciklus mjesecima, piše Politico.
"Većina hrane koja je sada na policama supermarketa proizvedena je sirovinama nabavljenim ili ugovorenim prije punog izbijanja krize", rekao je David Laborde, voditelj Odjela za agro-prehrambenu ekonomiju pri UN-ovoj Organizaciji za hranu i poljoprivredu. "Sadašnja stabilnost stoga je uglavnom pitanje tajminga, a ne otpornosti tržišta."
Europa proizvodi vlastito dušično gnojivo, ali za to koristi uvozni plin. Kada poremećaji u Zaljevu podignu cijene plina, poskupljuje i europsko gnojivo.
Otkako je iranska odmazda na američko-izraelske napade zatvorila Hormuški tjesnac, ključni pomorski put, cijene plina skočile su za 59 posto, a neka gnojiva i do 50 posto. U Njemačkoj se urea, najprodavanije gnojivo, sada prodaje za oko 550 eura po toni, što je porast s otprilike 370 eura prije rata. Potrošači će prvo, do kasnog ljeta, osjetiti troškove goriva. Udarac zbog cijena gnojiva stiže kasnije.
Proljetna sjetva osigurana, jesenska pod upitnikom
Europski poljoprivrednici imali su sreće za proljetnu sjetvu. Većina se opskrbila gnojivom prije rata, a dužnosnici Europske komisije kažu da su potrebe za ovu sezonu "uglavnom osigurane". Ali ta sreća istječe.
Poljoprivrednici sada naručuju gnojivo za jesensku sjetvu, no računica se ne poklapa. Pšenica se prodaje po istoj cijeni kao i prije rata, dok su troškovi gnojiva porasli. Neki uzgajivači stoga smanjuju upotrebu dušika, a drugi prelaze na usjeve koji ga manje trebaju. Oba izbora vode manjim prinosima 2027. godine, kada će kupci konačno osjetiti posljedice rata.
Neke zemlje nisu imale ni zalihe za proljeće. Irska gotovo da nema vlastitu industriju gnojiva, a 90 posto njezina poljoprivrednog zemljišta čine travnjaci kojima dušik treba tijekom cijele sezone. Većina irskih poljoprivrednika, kaže Noel Banville iz Udruge irskih poljoprivrednika, nabavu počinje tek u veljači i nastavlja do rujna. Nisu kupovali unaprijed i sada potpisuju narudžbe po ratnim cijenama.
U Švedskoj, srednje velikom poljoprivrednom igraču u EU, nacionalni poljoprivredni savez izračunao je da je rat već koštao njegove članove 160 milijuna eura, odnosno 12 posto dobiti. "Poljoprivrednici koji imaju gnojivo na zalihi mogu nastaviti s radom prema planu", rekla je Ingrid Rydberg iz saveza LRF. Oni koji ga nemaju, dodala je, koristit će manje gnojiva, imat će manji urod i na kraju će troškove prebaciti na potrošače.
Europski plan temeljen na četiri stupa
Kao odgovor na poremećaj, Komisija je poduzela mjere za ublažavanje energetske krize i olakšala pravila o državnim potporama za pomoć poljoprivrednicima. No, gnojivo je teži problem. Ovisnost Europe o uvoznom plinu za proizvodnju dušika stvarala se desetljećima. Akcijski plan za gnojiva, koji će povjerenik za poljoprivredu Christophe Hansen predstaviti 19. svibnja, bio je u izradi mnogo prije rata.
Plan se temelji na četiri stupa: smanjenju ovisnosti o uvozu, poticanju domaće proizvodnje, promicanju niskougljičnih alternativa i pomoći poljoprivrednicima da koriste manje gnojiva.
Nijedan od tih stupova ne nudi rješenje u vremenskom okviru potrebnom za odluke o sjetvi za 2027. godinu. Izgradnja tvornice gnojiva traje tri do četiri godine, a proizvodnja u EU već je 19 posto ispod razine iz 2019.
Zatim je tu i porez. Granični porez EU na ugljik za uvezena gnojiva, poznat kao CBAM, stupio je na snagu 1. siječnja i nameće dodatnu naknadu na uvoz iz zemalja sa slabijim klimatskim pravilima.
Uz rast cijena uzrokovan ratom, ovaj porez čini gnojivo još skupljim upravo kada ga poljoprivrednici najviše trebaju. Italija i Francuska žele da se njegova primjena obustavi, dok ga Poljska i Njemačka, gdje se nalaze najveće tvornice dušika u bloku, žele zadržati.
Čini se da je Komisija neodlučna: prema dvama izvorima upoznatima s temom, raniji nacrti plana od 19. svibnja uključivali su olakšice za CBAM, dok ih u najnovijoj verziji nema.
"Kada kriza na Bliskom istoku i završi, trošak CBAM-a će ostati", rekao je Jean-Baptiste Boucher, direktor komunikacija u Copa-Cogeci, glavnom lobiju poljoprivrednika EU.
Globalne posljedice i nestašice
U Washingtonu, predsjednik Donald Trump, čiji su zračni napadi potaknuli iransku odmazdu koja je zatvorila Hormuški tjesnac, objavljuje statuse o monopolima na gnojivo i šalje mornaricu.
Američki poljoprivrednici, koji gnojivo kupuju neposredno prije sjetve i imaju manje vremena za skladištenje, već osjećaju posljedice koje Europa očekuje sljedeće godine. Oko 70 posto njih kaže da si ove godine ne može priuštiti sva potrebna gnojiva, prema Američkoj federaciji poljoprivrednih ureda. Ministarstvo poljoprivrede SAD-a predviđa najmanji urod pšenice od 1919. godine.
Globalno, izloženost je još izraženija. Brazil se suočava s nestašicom fosfata od čak tri milijuna tona uoči rujanske sjetve soje. Etiopija, koja 90 posto svog dušičnog gnojiva prevozi kroz Džibuti iz Zaljeva, nema alternativu. Meteorolozi sada procjenjuju vjerojatnost snažnog El Niña na više od 90 posto, što donosi ekstremne vremenske uvjete u iste regije koje su već najteže pogođene.
Svjetski program za hranu UN-a upozorio je da bi još 45 milijuna ljudi moglo biti gurnuto u akutnu prehrambenu nesigurnost ako se rat nastavi nakon sredine godine.
"Ovo nije kao šok izazvan ratom u Ukrajini. On je bio trenutan. Ovaj je sporiji, ali znamo da nam stiže", rekao je Alvaro Lario, predsjednik Međunarodnog fonda za poljoprivredni razvoj, agencije UN-a osnovane nakon slične krize s gnojivom i naftom prije gotovo 50 godina.
Kina je pogoršala situaciju. Peking je do kolovoza obustavio izvoz fosfatnih gnojiva, u ožujku ograničio mješavine dušika i kalija te najavio obustavu izvoza sumporne kiseline od svibnja. Ograničenja izvoza, rekao je Lario, najveći su preostali rizik u sustavu - potez koji cjenovni šok pretvara u nestašicu. No, njegova je šira poruka da se ove krize stalno ponavljaju, svakih osam do deset godina u posljednjih pola stoljeća, a strukturna rješenja obećana nakon svake rijetko se provode.
Plan Komisije za gnojiva, kada bude predstavljen 19. svibnja, bit će europski odgovor na taj argument ili njegovo izbjegavanje. Prvi CBAM certifikati dospijevaju na naplatu 1. veljače 2027. Sljedeći urod bit će posađen prije toga. Do tada će se cijene u Carrefouru i Aldiju vjerojatno promijeniti.