Jug Hrvatske proteklog se vikenda našao u prometnom kaosu. Na graničnom prijelazu Karasovići, glavnom cestovnom prijelazu između Hrvatske i Crne Gore, čekalo se i do 12 sati. Taj prometni slom paralizirao je skoro cijelo područje Konavala, najjužnije općine u Hrvatskoj.
Gotovo 40.000 ljudi u jednom danu
O razmjerima pritiska dovoljno govore podaci crnogorskih vlasti, prema kojima je samo u nedjelju preko graničnog prijelaza Debeli Brijeg, odnosno hrvatskih Karasovića, u Crnu Goru ušlo 31.160 putnika i 9.631 vozilo. Preko graničnog prijelaza Kobila, odnosno hrvatske Vitaljine, ušlo je još 8.586 putnika i 2.448 vozila. Ukupno je tako u samo jednom danu iz Hrvatske u Crnu Goru ušlo gotovo 40.000 ljudi i više od 12.000 vozila.
Usko grlo juga Europe
Konavle su postale jedno od najvećih prometnih uskih grla na krajnjem jugu Europe. Tijekom ljeta kroz njih prolaze turisti koji putuju prema Dubrovniku, ali i deseci tisuća pripadnika albanske i kosovske dijaspore koji iz Švicarske, Njemačke, Austrije i drugih zapadnoeuropskih zemalja putuju prema svojim domovima.
Uz turistički i tranzitni promet, kroz Konavle se svakodnevno odvija i lokalni promet. Posljedice tako ne osjećaju samo putnici, nego ponajprije stanovnici kojima je normalno funkcioniranje praktički onemogućeno.
Novi europski sustav
Ovogodišnje gužve dodatno su potaknule raspravu o utjecaju novog europskog sustava Entry/Exit System (EES). Riječ je o sustavu koji je promijenio način kontrole državljana trećih zemalja na vanjskim granicama Europske unije te je u pojedinim slučajevima produljio vrijeme potrebno za graničnu kontrolu.
Je li se stvar mogla spriječiti?
Prometni kaos otvara i pitanje jesu li se posljedice novog sustava mogle barem djelomično ublažiti boljom pripremom.
Iako načelnik Konavala Božo Lasić tvrdi da se ovakve gužve nisu mogle predvidjeti, još je u travnju javno upozoravao na moguće probleme zbog uvođenja sustava EES. Zbog toga smo ga pitali je li svoje upozorenje prenio nadležnim institucijama te koje je konkretne mjere tražio prije početka sezone.
"Mi smo stalno u komunikaciji s nadležnim službama. I prije mjesec dana sam imao sastanak s gosp. Ivicom Budimirom iz Hrvatskih cesta oko izgradnje novih traka na graničnom prijelazu. Ali, znate, mi nismo Dubai, ne ležimo na nafti da sve možemo učiniti. Znamo da nam treba autoput, znamo da treba riješiti granični prijelaz, ali ne možemo sve preko noći", rekao je.
"Godinama tražimo proširenje graničnog prijelaza"
Lasić ponavlja da je ovakve razmjere gužvi bilo teško predvidjeti.
"Riječ je o golemom broju vozila, ponajprije ljudi koji iz zapadne Europe putuju prema Albaniji i Kosovu, a velik dio njih bira upravo ovaj pravac jer je najkraći i financijski najpovoljniji. Prošle godine ovakvih gužvi nije bilo pa pretpostavljam da su se ove godine, dijelom i zbog informacija na društvenim mrežama, gotovo svi odlučili za istu rutu", kaže.
"Mi godinama tražimo proširenje graničnog prijelaza i izgradnju dodatnih prometnih traka, barem da se kamionski promet odvoji od ostalih vozila što bi omogućilo protočniji ulaz i izlaz. Bez izgradnje brze ceste prema granici taj problem neće biti moguće riješiti, ali dugoročno bi najveću razliku donio ulazak Crne Gore u schengenski prostor, kada više ne bi bilo graničnih kontrola kakve postoje danas", objasnio je.
Hrvatske ceste najavljuju tri dodatne trake
Hrvatske ceste potvrdile su nam da su pokrenule izradu projektne dokumentacije za proširenje završnog prilaza graničnom prijelazu Karasovići.
"Hrvatske ceste pokrenule su postupak izrade projektne dokumentacije za izgradnju triju potpuno neovisnih dodatnih prometnih traka, u duljini od 1500 metara, na završnom prilazu graničnom prijelazu Karasovići.
Cilj je osigurati prostor za akumulaciju vozila te ublažiti i smanjiti gužve koje nastaju formiranjem dugih kolona na državnoj cesti za vozila koja čekaju prijelaz državne granice.
Izrada dokumentacije planirana je tijekom ove godine, a nakon ishođenja svih potrebnih dozvola odmah bi se pristupilo izgradnji dodatnih traka", odgovorili su iz Hrvatskih cesta.
Ševrović: Kapacitet se može povećati za 20 do 30 posto
Marko Ševrović, izvanredni profesor i prodekan Prometnog fakulteta u Zagrebu, za Index govori da je osnovni problem velik prometni pritisak.
Kaže da je ključno utvrditi gdje se u postupku granične kontrole gubi najviše vremena te primijeniti teoriju prometnog toka i teoriju sustava posluživanja s redovima čekanja.
"Dosljednom analizom i optimizacijom procesa kapacitet se često može povećati za 20 do 30 posto, bez velikih infrastrukturnih zahvata", rekao je.
Usporedba s aerodromom u Zagrebu
"EES i biometrijska kontrola svakako povećavaju vrijeme obrade putnika. Važan problem predstavlja i nemogućnost pravodobnog razvrstavanja vozila prema državljanima EU i ostalim kategorijama putnika. Zbog toga dolazi do praznog vremena i slabijeg iskorištenja pojedinih kontrolnih mjesta.
Dobar primjer imali smo na graničnom prijelazu u Zračnoj luci Franjo Tuđman u Zagrebu. Na dolaznom dijelu terminala žuta linija na kojoj su putnici čekali bila je udaljena više od deset metara od kućice graničnog policajca. Po svakom putniku gubilo se šest do osam sekundi samo na hod od crte do kontrolnog mjesta. Na razini jednog sata to je značilo gotovo petnaest minuta izgubljenog kapaciteta po svakom šalteru.
Danas je organizacija na zagrebačkom aerodromu bitno drukčija. Putnici čekaju u više redova, razmak do kontrolnih mjesta je manji, a sljedeći putnik može odmah pristupiti slobodnom šalteru. Time je smanjeno prazno vrijeme između dvije kontrole i situacija je osjetno bolja. To pokazuje koliko se kapacitet može povećati pravilnom organizacijom procesa, čak i bez velikih građevinskih zahvata.
Na Karasovićima zato treba analizirati cijeli proces, od dolaska i razvrstavanja vozila do predaje dokumenata, biometrijske kontrole i izlaska iz kontrolne zone. Čini mi se da postoji znatan prostor za organizacijsku optimizaciju i povećanje propusnosti", govori.
"Ovo se vjerojatno moglo predvidjeti"
Ševrovića pitamo što je po njegovom mišljenju trebalo učiniti prije početka turističke sezone.
"Teško je biti general poslije bitke. Ovakva opterećenja vjerojatno su se mogla predvidjeti na temelju ranijih sezona, strukture tranzitnog prometa i početka primjene EES-a.
Sada treba precizno utvrditi gdje su nastali najveći vremenski gubici i pripremiti rješenja za sljedeće vršne dane. Gospodarski i reputacijski gubici za Dubrovnik, Konavle i cijeli krajnji jug Hrvatske mogu biti vrlo značajni.
Za ubuduće treba provesti detaljnu analizu kapaciteta Karasovića i Vitaljine, simulirati vršna prometna opterećenja i pripremiti operativni plan s crnogorskom stranom. Plan treba obuhvatiti razvrstavanje putnika prije dolaska do kontrolnih mjesta, bolje korištenje svih raspoloživih traka, pravodobno angažiranje dodatnih službenika i jasna pravila za postupanje kada kolone dosegnu kritičnu duljinu.
Treba razmotriti i mogućnost privremene obustave biometrijskog dijela kontrole u uvjetima ekstremnog opterećenja, kada to dopuštaju europska pravila i sigurnosna procjena nadležnih službi", kaže.
Kako kratkoročno riješiti problem?
Što se tiče kratkoročnih mjera, dodaje da je bez detaljne analize teško govoriti o konkretnom modelu upravljanja prometom na Karasovićima i Vitaljini.
"Primjenjujući opće prometno znanje, čini mi se da postoji prostor za dinamičko prilagođavanje broja traka smjeru jačeg prometnog opterećenja. U jednom bi razdoblju više traka bilo namijenjeno izlasku iz Hrvatske, uz jednu traku za ulazak. Nakon promjene dominantnog smjera raspored bi se obrnuo.
Na jednom od prijelaza moglo bi se privremeno potpuno obustaviti prometovanje u slabije opterećenom smjeru i sve raspoložive trake usmjeriti prema dominantnom toku. Promet u suprotnom smjeru tada bi se vodio preko drugog prijelaza.
Takva organizacija zahtijeva kvalitetnu privremenu prometnu regulaciju, rano informiranje vozača i potpunu koordinaciju hrvatskih i crnogorskih službi. Vozila također treba razvrstati prije samog prijelaza prema vrsti kontrole kako bi se smanjilo prazno vrijeme i povećala iskorištenost kontrolnih mjesta", dodaje.
Brza cesta kao prioritet
Pitali smo ga i za dugoročna rješenja.
"Dugoročno bi se najveći dio problema vezanih uz granične kontrole riješio ulaskom Crne Gore u Europsku uniju i schengenski prostor. Rok tog procesa vrlo je neizvjestan. Hrvatska zato mora razvijati rješenja koja može planirati i provesti u razumnom roku.
Za normalno funkcioniranje dubrovačkog područja ključna je nova cestovna veza od Dubrovnika prema Zračnoj luci u Čilipima, Konavlima i granici s Crnom Gorom. Oko same trase vode se brojne rasprave, a po meni je riječ o jednom od strateški najvažnijih prometnih projekata u Hrvatskoj.
Čak bih rekao da taj projekt treba imati veći prioritet od nastavka izgradnje ceste od Pelješca prema Dubrovniku. Prometna situacija na dubrovačkom području već stvara znatne gospodarske gubitke, ugrožava pouzdan pristup Zračnoj luci i otežava svakodnevno funkcioniranje lokalnog stanovništva.
Uz novu cestu treba povećavati kapacitet graničnih prijelaza, osigurati prostor za pravodobno razvrstavanje vozila i razvijati fleksibilnije modele upravljanja prometom u razdobljima najvećeg opterećenja", zaključio je.