Borba protiv dezinformacija jača otpornost društva na manipulaciju i važna je za očuvanje demokracije, medija i informiranosti građana, rečeno je danas na konferenciji Jadranskog opservatorija za digitalne medije (ADMO) na kojoj su predstavljeni i trendovi u borbi protiv dezinformacija.
Koordinator ADMO-a Mato Brautović sa Sveučilišta u Dubrovniku uvodno je kazao da je ADMO prvi regionalni centar koji sustavno analizira dezinformacijske narative, gradi kapacitete za njihovo prepoznavanje i okuplja stručnjake iz znanosti, medija i civilnog društva u zajedničkom cilju jačanja otpornosti društva na manipulaciju. "ADMO je mnogo više od projekta - on je temeljni korak prema sigurnijem i informiranijem javnom prostoru", kazao je Brautović.
Državni tajnik iz Ministarstva kulture i medija Krešimir Partl naglasio je da je medijska pismenost jedan od najvažnijih načina za borbu protiv dezinformacija, uz kvalitetno i profesionalno novinarstvo i regulativu.
Predsjednik Vijeća za elektroničke medije Josip Popovac istaknuo je da je ADMO "zaista važan za hrvatski medijski ekosustav, pogotovo u pogledu suradnje fakulteta, medija, institucija i civilnog društva".
Zamjenica voditeljice Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj Andrea Čović Vidović podsjetila je da su prvi borci protiv dezinformacija u Hrvatskoj bili upravo predstavnici civilnog društva i naglasila je da nova EU regulativa, Akt o digitalnim uslugama, mijenja pravila igre jer je prva takva u svijetu koja će regulirati velike digitalne platforme.
Ivana Grkeš iz ADMO-a nabrojala je najvažnija postignuća tog konzorcija u posljednje dvije i pol godine. "Objavljeno je 13 analiza, 600 fact-checkova na tri jezika, implementirano je šest višednevnih treninga za preko 130 studenata, provedene su i radionice medijske pismenosti za građane.
Kroz poseban TV format N1 (Dis)info istražili smo i diskutirali globalne i lokalne teme vezane za problem dezinformacija", kazala je Grkeš. Najavila je i nastavak projekta, ADMO 2.0., koji će biti osnažen novim medijskim i akademskim partnerima, kako je istaknula.
Profesorica sa zagrebačkog Fakulteta političkih znanosti Marijana Grbeša upozorila je na povećanje populizma koje je povezano s manipulacijama i teorijama zavjere.
"To kreira dezinformacijski kaos kojem svjedočimo i dovodi do toga da opada povjerenje u medije, pitanje je koliko je to uništilo povjerenje u institucije i liberalnu demokraciju. Ne mislim da je borba protiv dezinformacija sizifovska, smatram da je naš pristup sizifovski. Vjerujem u nove generacije, no postoji golemi jaz između institucija i mladih - ne pričaju isti jezik", zaključila je Grbeša.
Profesor Jan Šnajder s Fakulteta elektrotehnike i računarstva osvrnuo se na ulogu tehnologije u borbi protiv dezinformacija. "AI nije pomogao demokraciji. Tehnologija uvijek ima najmanje dva lica, uvijek je i blagoslov i prokletstvo. Međutim, od pojave ChatGPT-ja i AI generativnog sadržaja situacija je postala gora - ljudima je teško odvagnuti što je istina, a što nije", kazao je Šnajder.
Nebojša Blanuša s Fakulteta političkih znanosti kazao je da danas svjedočimo da centri moći u demokracijama popuštaju u ratu između demokracije i autokracije. "Različite teorije zavjere, od rata u Ukrajini do covida, spajaju se u jednu veliku teoriju zavjere. Takvi narativi javljaju se u korak s glasanjem za manje demokracije, dostupni su i podržani u iliberalnim režimima", kazao je Blanuša.
Profesorica Milica Vučković s Fakulteta političkih znanosti istaknula je potrebu medijskog opismenjavanja. "Bitno je graditi otpornost, a ona se gradi medijskim opismenjavanjem. Mi u Hrvatskoj se intenzivnije bavimo tom temom tek desetak godina, ali još nam nedostaje edukacija, osvještavanje, suradnja", kazala je.
Milica Bogdanović iz Gonga upozorila je na opasnost društvenih mreža i potrebu razumijevanja medijskog ekosustava.
"Važno je da ljudi razumiju da društvene mreže nisu samo platforma za razgovaranje s obitelji i prijateljima, nego privatno vlasništvo nekolicine tech divova koji koriste naše podatke za svoje partikularne interese, kradu nam pažnju da bi profitirali, oblikuju naša ponašanja i vrijednosti", upozorila je.
Programski direktor N1 televizije Tihomir Ladišić naglasio je da brojni pritisci u novinarstvu utječu na kvalitetu sadržaja u medijima te da poslovni modeli medija danas nisu u skladu s principima kvalitetnog i istraživačkog novinarstva, dok je urednica portala medijskapismenost.hr Ana Kirin poručila da medijska pismenost mora biti dio obaveznog kurikuluma u školama.
Izvršna urednica Faktografa Ana Brakus ocijenila je kao veliki problem to što nitko više ne želi financirati novinarstvo koje radi u službi javnosti.
"Stoga je i povjerenje u novinarstvo i medije u padu. Vodi se koordinirana kampanja kojoj je cilj potkopati novinarstvo kao struku", kazala je Brakus, a Domagoj Maričić iz HAKOM-a rekao je da je Akt o digitalnim uslugama (DSA) moćan instrument, ali ima svoja ograničenja.
"Mi nećemo ulaziti u sadržaj na društvenim mrežama, možemo samo monitorirati kao glavni regulatori kako platforme rade na temelju prijava pa ih prijavljivati Europskoj komisiji", kazao je Maričić.