Godinu dana nakon što su plaćenici šokirali svijet pokretanjem pobune protiv predsjednika Vladimira Putina, Rusija je raspustila Wagnerovu grupu. Bivši vođa ove paravojne snage Jevgenij Prigožin krenuo je iz Ukrajine 23. lipnja 2023. i zauzeo ruski grad Rostov. Dogodilo se to nakon mjeseci rastućih tenzija s vojnim vođama u Moskvi.
Njegove snage zatim su krenule prema glavnom gradu, gotovo bez ikakvog otpora. "Pohod za pravdu", kako ga je nazvao Prigožin, naglo je završio njegovim odustajanjem sljedećeg dana. Samo dva mjeseca kasnije, Prigožinov avion se srušio, a on je poginuo zajedno s nekoliko drugih visokih članova Wagnera. Budućnost njegove organizacije bila je neizvjesna.
Dr. Sorcha MacLeod, članica UN-ove radne skupine o plaćenicima i predavačica na Sveučilištu u Kopenhagenu, rekla je da su se Wagnerove trupe rasule po cijeloj Rusiji.
Bili su ključni za Putinove uspjehe
"Wagner možda ne postoji u istom obliku kao prije, ali neke verzije i dalje postoje", rekla je McLeod za BBC: "Došlo je do neke vrste rasipanja njegovih pripadnika, tako da nema jednog glavnog zapovjednika. Wagnerova grupa bila je nevjerojatno geopolitički i ekonomski važna za Rusiju, tako da nije samo nestala kako su neki sugerirali."
Godinama su Prigožinove snage bile vrijedno sredstvo za ruske operacije po Africi i Siriji. No tek su u Ukrajini - dok su moskovske vojne snage imale problema probiti obrane Kijeva - Prigožin i Wagner izašli u javnost. Krajem 2022. i početkom 2023. godine Wagner je bio ključan za rijetke ruske pobjede na bojnom polju. Njegove snage - uglavnom sastavljene od bivših zatvorenika - uspjele su zauzeti istočni grad Soledar, prije nego što su nakon mjeseci intenzivnih borbi osvojile i Bahmut.
Na vrhuncu Wagner je imao oko 50.000 plaćenika u Ukrajini, prema Savjetu za nacionalnu sigurnost SAD-a. Sada stručnjaci kažu da su Wagnerove operacije u Ukrajini preuzele druge ruske vojne i paravojne jedinice. Jedan bivši zapovjednik Wagnera nedavno je rekao BBC-ju da je plaćenicima bilo naređeno da se pridruže ministarstvu obrane ili napuste front. Britanski obavještajni dužnosnici tvrde da su neke od Wagnerove jedinice prišle ruskoj Nacionalnoj gardi.
Privatna Putinova vojska
Wagnerova skupina osnovana je 2016. godine kao "privatna vojska" predsjednika Putina koju je kontrolirao njegov bivši tjelohranitelj Viktor Zolotov. Britansko ministarstvo obrane objavilo je da su dijelovi Wagnerove skupine u listopadu 2023. počeli prilaziti Nacionalnoj gardi. Bivši vojnici Wagnera trebali su kao "dobrovoljci" biti raspoređeni u Ukrajinu uz ugovore od šest mjeseci ili u Afriku uz ugovore od devet mjeseci.
Anton Jelizarov - Wagnerov zapovjednik koji se navodno nalazio na čelu krvavih operacija u Bahmutu - kasnije je potvrdio integraciju. U videu objavljenom na Telegram kanalu povezanom s Wagnerom kaže da je bio prisutan kod gradnje kampa gdje će vojnici Wagnera raditi "za dobro Rusije" i pridružiti se Nacionalnoj gardi.
Britanski dužnosnici rekli su da "integracija bivših Wagnerovih jedinica u Dobrovoljni korpus Rosgvardije vrlo vjerojatno pokazuje da je Wagner pod učinkovitom kontrolom ruske države". Druge bivše Wagnerove postrojbe potpisale su ugovore o pristupanju čečenskom lideru i Putinovu vazalu Ramzanu Kadirovu i njegovim Ahmat snagama, otkrilo je nedavno istraživanje BBC-ja.
Raspad grupe
Konkretni primjer raspada grupe bio je uklanjanje njihova logotipa s nebodera u ruskom gradu Sankt Peterburgu. Nakon pobune Prigožin je navodno sklopio dogovor s Putinom o usmjeravanju operacija u Afriku, podržavajući tamošnje režime i osiguravajući resurse za Rusiju. Nakon Prigožinove smrti, zamjenik ministra obrane Junus-Bek Jevkurov navodno je obišao afričke prijestolnice, uvjeravajući tamošnje dužnosnike da se Wagnerove usluge neće promijeniti.
Poljski institut za međunarodne odnose (PISM) ustvrdio je početkom lipnja da je nakon Prigožinove smrti "ruski angažman u Africi zapravo ojačao umjesto da oslabi". U veljači je BBC došao do dokumenata koji otkrivaju da je Moskva nudila "pakete za opstanak režima" u zamjenu za pristup strateški važnim prirodnim resursima. Ovakav je pristup prije bio omiljen kod Wagnerove skupine.
Pakete je nudila tzv. "ruska ekspedicijska grupa" - pod nadimkom Afrički korpus - a postrojbom je zapovijedao bivši general GRU-a Andrej Averjanov. On je ranije vodio tajne operacije specijalizirane za ubojstva i destabilizaciju stranih vlada. Afrički korpus je efektivno zamijenio Wagnera u zapadnoj Africi.
Na Telegramu se ova postrojba pohvalila da vojnicima nudi plaće do 1250 dolara i djelovanje pod vodstvom kompetentnih zapovjednika s bogatim iskustvom u borbi. U siječnju je Afrički korpus najavio slanje prvih 100 vojnika u Burkinu Faso. Navodno je još 100 stiglo u Niger u travnju.
Wagner je postao Afrički korpus
Ruslan Trad, sigurnosni analitičar u Atlantskom vijeću, rekao je BBC-ju da je Wagner postao Afrički korpus i sada služi vojnoj obavještajnoj službi i ruskom ministarstvu obrane.
"U Africi ovi vojnici rade uglavnom istu stvar - čuvaju trgovačke rute, osiguravaju resurse koje Moskva koristi za zaobilaženje sankcija i još mnogo toga - služeći lokalnim vojnim huntama i usmjeravajući protok migranata", rekao je Trad.
PISM je primijetio da je Afrički korpus namijenjen za suzbijanje zapadnog - posebno francuskog - utjecaja u Africi. Wagner u tragovima nekadašnjeg ustroja još uvijek djeluje samo u Srednjoafričkoj Republici, navodno pod kontrolom Prigožinovog sina Pavla.
"Moskva je odobrila nasljedniku da nastavi činiti ono što je njegov otac radio u Africi, uz uvjet da to ne smeta ruskim interesima", izjavio je za BBC izvor koji je nekad radio s Jevgenijem Prigožinom.
Godišnjica bez incidenta
Prošlog je tjedna francuski dnevni list Le Monde izvijestio da je oko 1500 vojnika Wagnera pomagalo lokalnim sigurnosnim snagama u napadima na područja koja kontroliraju pobunjenici. Međutim, PISM je primijetio da se važnost Srednjoafričke Republike u strateškom razmišljanju Moskve smanjuje. Dr. MacLeod sugerira da je originalni cilj Wagnera u spomenutoj zemlji bio pokazati da se plaćeničke skupine mogu koristiti kao uspješni protuteroristički alati, što je cilj koji Moskva sada možda smatra postignutim.
Unatoč prijetnji koju je predstavljala Prigožinova pobuna, nedavna godišnjica većinom je prošla bez incidenata u Rusiji. Dan Storjev iz monitoring grupe OVD-Info rekao je BBC-ju da Prigožinovo naslijeđe uglavnom nose oni koji su usklađeni s Kremljem.
"Generalno govoreći, pobuna Wagnera nije imala mnogo stvarne podrške s terena koja bi izazvala masovne prosvjede na godišnjicu. Možda zato što nije imala pravu proturatnu poruku. Postoje ljudi koji organiziraju prosvjede u Rusiji, ali su usmjereni na proturatnu aktivnost i nemaju nikakve veze s Prigožinom", rekao je Storjev.