Prijedlog Zakona o središnjem registru stanovništva pušten je u javnu raspravu prije 10-ak dana, a zbog podatka koje njime želi prikupljati Ministarstvo financija reagirala je i pučka pravobraniteljica. Tena Šimonović Einwalter razgovarala je za N1 o tome što je točno problematično u ovom tekstu prijedloga Zakona.
Svaki stanovnik Hrvatske morat će državi prijaviti koje je vjere, koje je nacionalnosti, koji mu je materinji jezik, živi li u izvanbračnoj ili neformalnoj istospolnoj zajednici te koji su mu kontaktni podaci. To će moći učiniti osobno, u Poreznoj upravi, ili izjavom koju će uputiti putem usluge e-Građani.
Ako to ne učini u zadanom roku ili eventualne promjene stanja ne prijavi u roku od 10 dana nakon što su nastupile, bit će kažnjen novčanom kaznom u iznosu od 660 do 2650 eura, objavio je Jutarnji list.
Ministarstvo je reagiralo rekavši da kazni za spomenuto nema. "S obzirom na netočne interpretacije pojedinih odredbi koje su se pojavile u medijskom prostoru, ako postoji bilo kakva pravna dilema ili nesigurnost u odnosu na bilo koju odredbu teksta zakona koji je upućen u javno savjetovanje, ističemo kako će takve dileme biti otklonjene i jasnije (eksplicitnije) precizirane u prijedlogu Zakona koji će biti utvrđen na sjednici Vlade i upućen u Saborsku proceduru", naveli su.
"Važno je da ovaj zakon ne prođe ispod radara, odnosno da se precizira koji podaci se prikupljaju, na koji način, tko će u njih imati uvid i u koju će se svrhu koristiti", kaže pučka pravobraniteljica u razgovoru za N1 ukazujući na to da je tekst zakona nedorađen i da ostavlja niz nedoumica.
"Nigdje se jasno ne propisuje da je riječ o dobrovoljnosti niti da građani imaju pravo odlučiti ne dati ove podatke. Vrlo se jasno navodi da postoje prekršajne sankcije za one koji ne dojave promjenu u roku od 10 dana… Hoće li ta obveza biti precizirana kasnije, itekako bi trebala biti. U zakonu piše da je Porezna ovlaštena tražiti podatke, a da su građani dužni dati podatke. Nije razjašnjeno da postoji razlika na one iz općeg dijela i ove posebno osjetljive podatke", govori Šimonović Einwalter.
"Mislim da nas povijest jako dobro uči zašto je osjetljivo imati popise ljudi po nacionalnoj pripadnosti, etnicitetu, vjeri, jeziku… To su iznimno osjetljivi podaci, zaštićeni su i GDPR-om. Vrlo je važno da su građani informirani u koje se svrhe traže ti podaci", kaže pučka pravobraniteljica i dodaje da nije jasno za potrebe ostvarivanja kojeg prava bi se prikupljali podaci o vjeru.
"Čini mi se da se išlo s dobrom namjerom administrativnog rasterećenja građana i dobro je da postoji razmjena podataka, ali ne na ovoj način i ne na nedorađen način. Nisu predviđene sankcije za korisnike, a to su brojne institucije i ljudi koji u njima rade", upozorava.
Pravobraniteljica objašnjava da će podatke moći koristiti veliki broj tijela i na državnoj i na javnoj razini, a sankcije su predviđene – samo za građane.
"Imamo problem da se prekršajno sankcionira to da niste prijavili promjenu u roku 10 dana. Čini mi se da se pokušalo spojiti dvije svrhe u jednu. Jedno je to da pojedina tijela imaju podatke koje su bitni za ostvarivanje pojedinog prava.
Drugo su podaci koji se nalaze u popisu stanovništva. To su različiti popisi podataka. I prije su se građani mogli slobodno izjasniti, ali u te podatke nije imao uvid veliki broj ljudi, oni su zaštićeni na potpuno drugačiji način nego ovdje. Mogu se grupno gledati, a ne mogu se dovesti u vezu s pojedinom osobom", navodi pravobraniteljica i dodaje kako se nada će se tekst proći promjene.