Vladimir Putin planira nastaviti rat u Ukrajini sve dok Zapad ne pristane na mirovne pregovore pod ruskim uvjetima, a njegovi teritorijalni zahtjevi mogli bi se dodatno proširiti ako ruske snage nastave napredovati, tvrde za Reuters tri izvora bliska Kremlju.
>> Razvoj događaja pratite na Indexu
Prema tim izvorima, Putin nije impresioniran prijetnjama američkog predsjednika Donalda Trumpa novim sankcijama i vjeruje da su i ruska vojska i gospodarstvo dovoljno snažni da izdrže dodatni pritisak sa Zapada.
"Putin smatra da se nitko, pa ni Amerikanci, nije ozbiljno angažirao oko konkretnih ruskih uvjeta za mir, pa će nastaviti sve dok ne dobije ono što želi", rekao je jedan izvor pod uvjetom anonimnosti.
Trump je jučer izrazio frustraciju Putinovim odbijanjem prekida vatre te najavio novu isporuku oružja Ukrajini, uključujući sustave Patriot, i dodatne sankcije ako se u roku od 50 dana ne postigne mirovni sporazum.
Iako su Trump i Putin nekoliko puta razgovarali telefonom, a u Moskvu je u više navrata na sastanke s Putinom odlazio i američki izaslanik Steve Witkoff, ruski predsjednik, prema izvorima, smatra da nije bilo ozbiljnog pokušaja definiranja osnove za mir.
"Putinu je važno očuvati odnos s Trumpom i imao je dobre razgovore s Witkoffom, ali interesi Rusije su mu iznad svega", dodao je jedan od izvora.
Prema izvorima bliskim Kremlju, Putin traži pravno obvezujuće jamstvo da se NATO neće širiti prema istoku, neutralni status Ukrajine i ograničenja njezinih oružanih snaga, kao i zaštitu ruskog govornog stanovništva. Osim toga, traži i priznanje ruskih teritorijalnih osvajanja.
Putin je navodno spreman razgovarati i o sigurnosnim jamstvima za Ukrajinu koje bi uključivale veće sile, ali nije jasno kako bi to izgledalo u praksi. Ured predsjednika Volodimira Zelenskog nije odgovorio na upit Reutersa.
Drugi izvor navodi da Putin smatra kako su ciljevi Moskve važniji od bilo kakvih ekonomskih posljedica te da ga ne brinu američke prijetnje carinama protiv Kine i Indije zbog kupovine ruske nafte.
Dvoje izvora tvrdi da Rusija ima prednost na bojištu i da njezina ratna industrija nadmašuje proizvodnju NATO-a kad je riječ o ključnom streljivu, poput topničkih granata.
Prema podacima interaktivne online karte koja prati otvorene izvore informacija, DeepStateMap, ruske snage su u posljednja tri mjeseca zauzele dodatnih 1415 četvornih kilometara ukrajinskog teritorija. "Apetit raste kako vrijeme prolazi", rekao je jedan izvor, sugerirajući da bi Putin mogao proširiti zahtjeve ako se rat ne zaustavi.
Rusija već kontrolira gotovo petinu Ukrajine: cijeli Krim, cijelu Luhansku oblast, više od 70 posto Donjecke, Zaporiške i Hersonske oblasti te dijelove Harkivske, Sumske i Dnjepropetrovske. Putin javno tvrdi da je pet ključnih regija – uključujući Krim – sada sastavni dio Rusije i da se Kijev mora povući ako želi mir.
Izvori navode da bi Moskva mogla privremeno zaustaviti ofenzivu ako naiđe na ozbiljan otpor. "Ali ako Ukrajina oslabi, doći će do još većeg osvajanja – Dnjepropetrovske, Sumske i Harkivske oblasti", rekao je treći izvor.
Zelenski tvrdi da ljetna ofenziva Rusije ne ide prema planu, a njegovi zapovjednici priznaju brojčanu nadmoć ruskih snaga, ali navode da ukrajinske snage drže liniju i nanose Rusiji velike gubitke.
Sjedinjene Američke Države navode da je u ratu ranjeno ili ubijeno oko 1.2 milijuna ljudi, što je čini najsmrtonosnijim sukobom u Europi od Drugog svjetskog rata. Ni Moskva ni Kijev ne objavljuju cjelovite podatke o vlastitim gubicima, a Rusija zapadne procjene naziva propagandom.
Trump je od povratka u Bijelu kuću u siječnju pokušao obnoviti odnose s Moskvom. Razgovarao je s Putinom najmanje šest puta i opisao ga kao "čvrstog čovjeka, ali ne ubojicu". Trumpova administracija smatra da je riječ o posredničkom ratu između SAD-a i Rusije te je povukla potporu ukrajinskom članstvu u NATO-u, a spominjala je i mogućnost priznanja ruske aneksije Krima.
Putin rat predstavlja kao prekretnicu u odnosima s kolektivnim Zapadom, koji je, prema njegovim riječima, nakon raspada Sovjetskog Saveza 1991. ponižavao Rusiju širenjem NATO-a na područja koja Moskva smatra svojim prostorom utjecaja, uključujući Ukrajinu i Gruziju.
Iako je Zelenski podržao Trumpovu ideju o bezuvjetnom prekidu vatre, Putin ju zasad nije prihvatio. U međuvremenu je Rusija nastavila napade bespilotnim letjelicama na ukrajinske gradove.
Trump je u intervjuu za BBC izjavio da "nije završio s Putinom" i da je dogovor o Ukrajini i dalje moguć. No prvi izvor iz Kremlja odbacuje Trumpove izjave iz prošlog tjedna u kojima je Putina optužio da "prodaje maglu", tvrdeći da se pozitivni razgovori s Witkoffom nikada nisu pretočili u stvarne pregovore.
Jedan dužnosnik Bijele kuće rekao je jučer da Trump razmatra uvođenje carina od 100 posto na rusku robu te sekundarne sankcije za zemlje koje kupuju ruske energente, kao način da Moskvu natjera za pregovarački stol. Najveći kupci ruske nafte trenutačno su Kina i Indija.
Unatoč sankcijama i troškovima najtežeg rata u Europi u posljednjih 80 godina, rusko gospodarstvo vrijedi oko 2 bilijuna dolara i pokazalo se otpornijim nego što se očekivalo. Rusko ministarstvo gospodarstva predviđa usporavanje rasta na 2.5 posto u 2025. godini, nakon 4.3 posto prošle godine.
Drugi izvor blizak Kremlju smatra da Trump ima ograničen utjecaj na Putina te da će Rusija naći načina da zaobiđe carine i nastavi izvoz. "Putin zna da je Trump nepredvidiv i sposoban za neugodne poteze, ali zasad pazi da ga ne iritira previše", rekao je izvor.
Jedan od izvora zaključuje da bi u mjesecima koji slijede moglo doći do eskalacije, uz upozorenje na opasnost od sukoba između dviju najvećih nuklearnih sila. "Rat će se nastaviti", dodao je.