Strah Bruxellesa da bi jedna od osnivačkih članica Europske unije mogla skrenuti prema krajnjoj desnici naglo je oživio ovog tjedna nakon što je francuska politička kriza dobila novi zamah, a jedan od povijesnih saveznika predsjednika Emmanuela Macrona pridružio se zboru protivnika koji ga pozivaju na ostavku, piše Politico.
Francuski predsjednik nalazi se pod izvanrednim pritiskom nakon što je posljednji pokušaj njegova premijera da sastavi funkcionalnu vladu propao za samo 14 sati. Novi izbori, koji bi se mogli održati u nadolazećim mjesecima, ako ne i tjednima, čine se sve izglednijima.
Pobjeda Nacionalnog okupljanja Marine Le Pen sada je itekako moguća i na predsjedničkoj i na parlamentarnoj razini. To znači da bi euroskeptična, krajnje desna figura uskoro mogla predstavljati Francusku u ključnim institucijama EU, pridružujući se rastućem zboru populističkih, desničarskih glasova.
"Imamo kontinent koji je iskusio rat, lockdown, svojevrsnu blagu diktaturu u Budimpešti. Navikli smo funkcionirati unatoč brojnim šokovima", rekao je dužnosnik Europske komisije koji je želio ostati anoniman. No, dodao je: "Le Pen je drugačija", aludirajući na rašireno mišljenje u Bruxellesu da bi radikalna promjena u francuskom vodstvu imala dalekosežne posljedice za EU.
Iako krajnja desnica potiče Macrona na raspisivanje novih parlamentarnih izbora, ovotjedni događaji otvaraju i mogućnost prijevremenih predsjedničkih izbora ako Macron bude prisiljen odstupiti - nešto što je on dosad odlučno odbacivao, obećavajući da će ostati na dužnosti do kraja mandata 2027. godine.
Ako bi Nacionalno okupljanje preuzelo izvršnu vlast u Francuskoj, to bi značajno povećalo glavobolje Europskoj uniji, koju za vijećničkim stolom već predstavljaju mađarski premijer Viktor Orbán i slovački Robert Fico, a uskoro bi im se mogao pridružiti i Andrej Babiš nakon nedavnog izbornog trijumfa u Češkoj.
Obnovljeni val populizma prijeti poremetiti politike bloka u ključnim sektorima, a zabrinutost je posebno izražena po pitanju Rusije i obrambene politike. Orbán i Fico već su se protivili naporima EU-a da uvede sankcije Moskvi nakon njezine potpune invazije na Ukrajinu.
Babiš je obećao ukinuti inicijativu za nabavu streljiva za Ukrajinu, osporiti planove NATO-a za povećanje vojne potrošnje i suprotstaviti se Komisiji oko Zelenog plana - koji je također na meti Marine Le Pen.
Čelnica francuske krajnje desnice dosljedno se protivila povećanju pomoći Kijevu, optužujući Macrona za ratno huškanje kada je, primjerice, predložio slanje kopnenih trupa u Ukrajinu, što je bilo protivno prevladavajućem europskom stavu.
"Iako Francuska nije bila najveći financijski donator vojne pomoći Kijevu, Macronovo retoričko 'vodstvo' po pitanju Ukrajine bilo je glavni pokretač potpore napadnutoj zemlji i jačanju europske obrane", rekao je visoki dužnosnik jedne vlade EU-a. "Jednom kada on ode, to bi bilo potpuno ugroženo - znamo da Le Pen ne bi nastavila istim smjerom."
Nacionalno okupljanje žestoko se protivi Macronovoj viziji mogućeg dijeljenja francuskog nuklearnog kišobrana ili udruživanja vojnih resursa dok se rat širi kontinentom. Upitana nedavno na televiziji LCI može li francusko nuklearno oružje jednog dana biti stacionirano u Njemačkoj ili Poljskoj, Le Pen je imala oštar odgovor: "A što onda dalje?" Također je ponovila obećanja o napuštanju integriranog vojnog zapovjedništva NATO-a, iako je obećala nastavak suradnje sa saveznicima, uključujući SAD.
Najgori scenarij za eurofile možda se nikada neće ostvariti. Unatoč optimističnoj retorici, Nacionalno okupljanje tek treba dokazati da može probiti izborne barijere. U specifičnom francuskom dvokružnom sustavu, stranke za pobjedu moraju osvojiti više od 50 posto glasova, što se pokazalo teškim za Le Pen. Birači su se dosad ujedinjavali iza umjerenih kandidata kako bi spriječili dolazak krajnje desnice na vlast, iako je ta razlika sve manja.
Ipak, Nacionalno okupljanje postiglo je izvanredan rast i sada je najveća politička grupacija u donjem domu parlamenta. Prema anketama, trenutno uživaju potporu od oko 33 posto, dok umjereni lijevi blok ima između 18 i 24 posto, a Macronov centristički tabor je treći s 14 do 16 posto. Ako stranka Le Pen osvoji apsolutnu većinu, njezin štićenik Jordan Bardella mogao bi postati premijer i imenovati krajnje desnu vladu.
Dok svi u Bruxellesu razmišljaju o predsjedničkim izborima, ljudi "potpuno podcjenjuju kako bi izgledala opća konfrontacija" u Vijeću, rekao je ranije citirani dužnosnik Komisije, predviđajući da bi Francuska mogla blokirati zakone u nizu sektora.
Ipak, buduća krajnje desna Francuska i dalje bi bila u manjini, barem zasad. "Primjerice, po pitanju automobila, imat će samo Mađare na svojoj strani. Izgubit će", rekao je dužnosnik.
Veliko je pitanje može li se više europskih inačica desnog populizma ujediniti i formirati blokirajuću manjinu koja bi zaustavila mehanizme EU-a. Mathieu Gallard iz instituta Ipsos smatra takav scenarij malo vjerojatnim u kratkom roku, unatoč dobrim rezultatima krajnje desnice u anketama za nadolazeće izbore, poput onih u Nizozemskoj krajem listopada.
"Najstrateškiji način gledanja na to jest razumjeti da će svaka zemlja više-manje imati svoj trenutak 'populističkog poglavlja'", rekao je Grégoire Roos iz think tanka Chatham House. "Jedino čemu se možemo nadati jest da se ta poglavlja neće dogoditi istovremeno."