MINISTARSTVO FINANCIJA, koje vodi Marko Primorac (HDZ), donijelo je ovo ljeto iznenadnu odluku o smjeni vodstva Samostalnog sektora za financijske istrage Središnjeg ureda Porezne uprave (SSFI), koji je poznatiji pod imenom porezni Uskok.
>> INDEX AFERE: AFERA GEODETSKI
Naime, smijenjeno je četvero od pet voditelja službi Poreznog uskoka, među kojima je i glavni šef Antun Matković. Riječ je o tijelu koje usko surađuje s USKOK-om, Uredom europskog javnog tužitelja (EPPO) i sa sigurnosnim službama, a koje je u posljednjih 10 godina podnijelo kaznenih prijava u visini od gotovo pola milijardi eura protiv više od 800 osoba.
Riječ je o vrlo uspješnom tijelu, stoga je još čudnije da premijer Andrej Plenković, a ni ministar Primorac do sada nisu javnosti dali suvislo objašnjenje takve odluke.
Bivši ministar financija Boris Lalovac, koji je i osnovao porezni Uskok još 2014. godine, u razgovoru za Index kaže da ga smjena čudi jer se postavlja pitanje hoće li tom smjenom, po rezultatima vrlo uspješni, porezni Uskok promijeniti smjer.
Saborski zastupnik MOST-a Nikola Grmoja uvjeren je kako je smjena rezultat osvete zbog slučaja Geodetskog fakulteta te pokušaj spašavanja ministrice kulture Nine Obuljen Koržinek. U razgovoru za Index, saborska zastupnica Možemo! Sandra Benčić najavljuje interpelaciju Vlade po pitanju smjena.
Oni koji ostaju u poreznom Uskoku, uvjereni su kako su njihovi šefovi kažnjeni te ukazuju na dosadašnje postupke Ministarstva financija koje je teško objasniti. No, krenimo redom.
Ministar Primorac, govoreći o smjeni četvero čelnih ljudi Poreznog Uskoka, naglasio je kako zapravo nije došlo do nikakve smjene, već do redovitog procesa u kojemu je donesena nova uredba o unutarnjem ustrojstvu ministarstva.
Rekao je i kako Matković puni 65 godina te je vrijeme za nove ljude. No, sve su glasniji oni koji kažu da je razlog smjene u tome da je Porezni Uskok propitivao ulogu Ministarstva kulture i ministrice Nine Obuljen Koržinek u aferi Geodetski fakultet.
Navodno je porezni Uskok utvrdio kako se radi o pronevjeri europskih sredstava, a to bi značilo da taj predmet ide u zonu nadležnosti EPPO-a, a ne Državnog odvjetništva na čelu s Ivanom Turudićem.
U tu teoriju, o kazni zbog slučaja Geodetski, nimalo ne dvoji saborski zastupnik Mosta Nikola Grmoja. On je jučer na konferenciji za novinare naglasio kako se u slučaju smjene čelnih ljudi poreznog Uskoka dokazuje da ova vlast nema interesa da institucije ojača, nego da ih porobi.
Grmoja kaže da je osnovni motiv smjene zaštita političke elite te zaštita same ministrice Obuljen Koržinek. Grmoja je na konferenciji za novinare podsjetio na prosvjedno pismo službenika poreznog Uskoka koje je poslano ministru financija.
Naime, u pismu se naglašava kako su Matković te smijenjeni šefovi odjela, i to Paulino Lonza, Tina Plazibat i Silvija Hiti, ocijenjeni najvišim ocjenama za svoj rad.
U pismu se također naglašava kako je šef poreznog Uskoka, Matković, u veljači ove godine dobio pozitivnu odluku da radi još dvije godine s obzirom na to da je napunio 65 godina, a navodno je bilo dogovoreno, unutar Porezne uprave, da u te dvije godine nastavi voditi porezni Uskok.
Ističe se i kako su smijenjeni voditelji, koji su prepoznati kao stručnjaci iz područja porezno-kaznene, ali i kaznenopravne tematike, novim preustrojem, odnosno odlaskom na nova radna mjesta, degradirani s materijalnim primanjima. Odnosno da su kažnjeni.
Sam ministar Primorac o tome da bi osveta bila motiv za smjenu kaže da "ne zna otkud takve teze". Plenkovićev stav, a vezano za nadležnost DORH-a i EPPO-a, poznat je od prije.
"Niti centa za 3D snimanje nakon potresa nije potrošeno iz Europskog fonda solidarnosti", rekao je Plenković u svibnju prošle godine nakon što su, po nalogu EPPO-a, a zbog korupcije, uhićeni bivši pomoćnik ministrice kulture Davor Trupković te dekan i profesor zagrebačkog Geodetskog fakulteta.
Plenković je tada, govoreći o ulozi ministrice kulture Nine Obuljen Koržinek, naglasio kako je ona "suho zlato".
Samostalni sektor za otkrivanje poreznih prijevara, takozvani porezni Uskok, osnovao je bivši ministar financija Boris Lalovac i to krajem 2014. godine. Lalovac je tada naglasio kako će to posebno tijelo raditi na suzbijanju poreznih utaja te će nadzirati "velike igrače".
"Naravno da sam zadovoljan onim što je napravljeno u deset godina. Imaju izvrsne rezultate te još bolju suradnju s DORH-om, EPPO i drugim institucijama. Onako kako smo otprilike i zamislili da budu", kaže nam danas Lalovac u razgovoru za Index..
O konkretnim razlozima smjene čelnih ljudi poreznog Uskoka, Lalovac kaže da nema konkretna saznanja o motivima smjene, no ne krije iznenađenje tim postupkom koji otvara niz pitanja.
"Glavno je pitanje hoće li oni sada promijeniti smjer, a koji je do sada bio izvrstan. Isto tako teško je zamijeniti te iskusne ljude koji su posebno educirani za ovaj dio posla. U njihovu edukaciju se uložilo i ona nije bila samo u Hrvatskoj. Sada dolaze drugi, manje iskusni i trebat će vremena da ih se educira", kaže Lalovac na kraju.
Podsjetimo da je porezni Uskok od osnivanja do danas prošao nekoliko ključnih faza, od inicijativa za ukidanje ili premještanje unutar Porezne uprave i kritika vlasti. Prema službenim podacima porezni Uskok podnio je ukupno 81 kaznenu prijavu protiv 816 prijavljenih fizičkih i pravnih osoba. Prijavljene osobe počinile su kaznena djela u ukupnoj vrijednosti 459.540.700,03 eura.
Kako je vidljivo na službenim stranicama poreznog Uskoka, samo u prvih pola godine podneseno je sedam kaznenih prijava Uskoku, EPPO-u te državnim odvjetništvima. Ukupno su prijavljene 25 osobe.
Po prijavama, potencijalna utaja poreza iznosi ukupno 223 tisuće eura, potencijalne subvencijske prijevare utvrđene su u ukupnom iznosu od 597 tisuća eura, a potencijalno pranje novca u visini od 643 tisuće eura.
Porezni Uskok u sklopu svoga rada priprema i izvješća za istražna tijela. U tim podnesenim izvješćima, u prvih pola godine, utvrđen je potencijalni nesrazmjer imovine i prihoda fizičkih osoba u iznosu od čak 11,8 milijuna eura. U cijeloj prošloj, 2024. godini, podneseno je ukupno 17 kaznenih prijava, a broj prijavljenih fizičkih i pravnih osoba je 48.
"Odluka Plenkovićeve Vlade da smijeni čelne ljude 'poreznog Uskoka' samo je jedan u nizu dokaza koruptivne naravi HDZ-ove vlasti, ponovno na instituciju koju su već ranije degradirali, za vrijeme mandata ministra financija Marića", ističe u razgovoru za Index Sandra Benčić, zastupnica Možemo!.
Kako je naglasila, savršeno je jasno da se kvalificirane i obrazovane stručnjake za razotkrivanje poreznih prevara miče kako bi se zaštitilo HDZ i njihovu klijentelu.
"HDZ razara i porobljava sve nezavisne institucije i tjera iz njih ljude koji profesionalno rade svoj posao, čine to kontinuirano, strateški od 2016. godine", ističe Benčić.
Benčić kaže da će Možemo! kao stranka kroz svoj saborski klub reagirati i pokrenuti zahtjev za interpelacijom Vlade zbog novih smjena. Naglasimo da se interpelacija podnosi u obliku pitanja koje određeni broj zastupnika postavlja predsjedniku vlade ili pojedinomu ministru. Završava se glasovanjem o povjerenju vladi ili pojedinomu ministru.